Komemorativni skup u Glini

Povezani članci

• Dežulović: Francuzi i Englezi su uvreda za hrvatski mozak
• Kako zadržati slobodu govora i koliko nam je ona danas zapravo bitna?
• Hrvatski mediji o presudi Prlić i drugi / Analiza
• Titov govor najboljim rudarima Jugoslavije
• Like a corporation
• Aleksandar Vučić demolirao politički Zagreb

Na 74. godišnjicu ustaških zločina u crkvi Rođenja presvete Bogorodice u Glini, Antifašistička liga Republike Hrvatske odala je pijetet ubijenim Srbima iz Gline i sela nekadašnjeg kotara Vrginmost. Komemorativni skup održan je na mjestu nekadašnje pravoslavne crkve u kojoj su od jula do augusta 1941. ustaše ubile gotovo 1000 muškaraca toga kraja. Tamo je 1969. izgrađen Spomen dom u kojem je bila izložena arhivska građa o počinjenim zločinima. Ovu ustanovu vlasti su neposredno nakon Oluje preimenovale u Hrvatski dom, a to ime i danas nosi. Iste godine uništeno je i spomen-obilježje na kojem su se nalazila imena 1564 žrtve iz Gline i okolice koje, unatoč zalaganju aktivista, još uvijek nije obnovljeno.

Nakon parastosa, kojeg je predvodio otac Srpske Pravoslavne Crkve Slobodan Drakulić, izvođenja pjesme Bertolda Brechta “Rođenima poslije nas” te polaganja ruža ispred Spomen doma, okupljenima se u ime Antifašističke lige obratio Drago Pilsel.

– Glina, ove ulice, ovaj trg i zgrada podignuta na temeljima pravoslavne crkve, groblje, možda neke masovne grobnice u okolici, sveto je mjesto, mjesto memorije koje treba čuvati i pamtiti na zdrav način. ‘Sveta mjesta’ povezana su s obilježjima vjere, zavjeta, hodočašća. Valjalo bi da mjesto Crkve Presvete Bogorodice u Glini dobije značenje koje zaslužuje – u svijesti i u povijesti – kazao je Pilsel te dodao da su razmjeri zločina koji se dogodio na ovom mjestu ponekad umanjivani, a ponekad uveličavani.

– Datumi su se pomicali u raznim prilikama nakon Drugog svjetskog rata, samo mjesto se osporavalo, brojke ubijenih su se u različitim izvorima mijenjali, ali zločinački karakter događaja ne može se pritom zanijekati, umanjiti niti izbrisati nesreću samu, a ona je golema – istaknuo je član Antifašističke lige.

– Čuli smo ne tako davno kako se iz gradske vlasti temeljito umanjivao pa i nijekao zločin. Osvetnički, na račun Hrvata koji su stradali tijekom pobune od 1991. do 1995. I mi tražimo istinu o tim žrtvama. Govorim vam kao netko tko je bio hrvatski branitelj koji je u Domovinskom ratu izgubio brata koji se do danas vodi kao nestala osoba. I ja želim istinu o mome bratu. Moja majka želi istinu. Ali to što tražimo istinu za jedne ne smije nam dati pravo da drugima niječemo pravo na njihov dio istine. Znam i to da je puno lakše doći iz Zagreba do Gline i kazati nekoliko riječi nego li živjeti ovdje pod strašnim teretom povijesti i mržnje koja pritišće ovaj kraj. Ovdje su se dogodile genocidne radnje koje su imale za cilj brisanje Srba sa ovoga prostora i ne samo sa ovih krajeva. Ovdje su u posljednjem ratu stradali i Hrvati. Zato nam je potreban dijalog, a on se mora temeljiti na istini kakvu je prije tjedan dana, boraveći u Izraelu, konačno priznala predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović – kazao je Pilsel i podsjetio na riječi predsjednica koja je tom prilikom kazala da ustaški režim nije bio odraz istinskih želja hrvatskog naroda za neovisnom državom.

– Riječi predsjednice obvezuju ne samo nju, nego svakog u Hrvatskoj: branitelje, članove gradske vlasti u Glini, obvezuju i katolike i pravoslavne, i vjernike i nevjernike, staro i mlado. Ako Hrvati misle da će naći sreću u tome što Srba više neće biti, gadno se varaju. Gospođa Grabar-Kitarović je kazala da nije moglo biti sreće u planu Ante Pavelića i ustaških vlasti da protjeraju Srbe, da ih asimiliraju ili da ih ubiju, što je bio zločinački koncept tzv. NDH – nastavio je Pilsel i okupljenima poručio kako u Antifašističkoj ligi imaju pouzdane prijatelje i partnere koji neće dozvoliti da se nastavi igra sa žrtvama ustaškog ni bilo kojeg drugog terora.

Članovi Lige pridružili su se dugogodišnjim apelima i inicijativi da se Spomen domu vrati njegovo staro ime te da isti bude vraćen svojoj prvobitnoj namijeni – susretu svih Glinjana i Glinjanki te komemoriranja jednog od najtežih trenutaka u hrvatskoj povijesti.

Za razliku od ranijih komemorativnih skupova koje su ometali članovi veteranskih udruga i pojedini predstavnici gradske vlasti, ovogodišnje okupljanje prošlo je u miru. Skup je jedino pokušao omesti Stjepan Tonković, član glinskog Gradskog vijeća, koji se tokom parastosa provezao obližnjom cestom i zatrubio.