Komemoracija u Glini

Povezani članci

• Marino Badurina: Karamarkov Apage Satanas
• Svijet digao ruke od BiH?
• Fatiha za Emira Suljagića
• Branimir Pofuk: Zašto sam bio u povorci?
• Ivana Kekin: Biramo jedino hoćemo li biti protiv korone ili protiv zdrave pameti
• Ženske mreže Bosne i Hercegovine šokirana napadom na djevojku

Na 75. godišnjicu  ustaških zločina koji su počinjeni u crkvi Rođenja presvete Bogorodice u Glini, Srpsko narodno vijeće i Antifašistička liga Republike Hrvatske odali su pijetet Srbima iz Gline i sela nekadašnjeg kotara Vrginmost. Komemorativni skup održan je na mjestu nekadašnje pravoslavne crkve u kojoj su ustaše od 24. jula do 8. avgusta 1941. ubile oko hiljadu muškaraca iz toga kraja. Tamo je 1969. izgrađen Spomen dom u kojem je bila izložena arhivska građa o počinjenim zločinima. Ovu ustanovu vlasti su neposredno nakon Oluje preimenovale u Hrvatski dom, a to ime i danas nosi. Iste godine uništeno je i spomen-obilježje na kojem su se nalazila imena 1564 žrtve iz Gline i okolice koje, unatoč dugogodišnjem zalaganju aktivista, još uvijek nije obnovljeno.

– Kao što s pijetetom poštujemo one koji su nevino postradali u strašnom zločinu počinjenom na ovom mestu, isto tako smo dužni da poštujemo i sve druge žrtve, bez obzira kom narodu pripadaju. Poštujemo i molimo se za žrtve srpskog naroda, ali sa istom skrušenošću jednako poštujemo i svaku žrtvu koja je nevino postradala bilo da je iz hrvatskog, muslimanskog, romskog ili jevrejskog naroda. Sve te žrtve jesu svetitelji Božiji i žrtve svih nas. Nije teško sećati se svojih žrtava, ali velika je stvar sećati se tuđih. Nije teško videti slabost ili greh kod drugog čoveka, ali nije lako videti to isto u sebi. Zato na ovakva mesta dolazimo da bismo zavirili u svoje srce i iz njega istrgnuli svaki koren netrpeljivosti, mržnje, isključivosti i bilo kakav trag i pomisao na osvetu, jer sve su to osobine koje ne pripadaju onome što se naziva ikonom Božjom i onome koji pretenduje da nosi dostojanstvo čoveka. Na ovo i sva slična mesta treba da odlazimo, da se molimo Bogu i da nam osim pomena to bude i opomena da se nikada ne ponovi nešto slično – kazao je mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije nakon što je s episkopom gornjo-karlovačkim Gerasimom predvodio parastos.

– Svaki od nas najpre treba da se pokaje za sve ono loše što je učinio prema drugom i za sve ono dobro što nije učinio u odnosu na bližnjeg. Molimo se svetim mučenicima da pomognu nama, koji smo još uvijek na razne načine zarobljeni u onom što je prošlo i ne gledamo na pravi način u nebo i u budućnost. Molimo im se da nam pomognu da budemo ljudi i da krenemo jedni ka drugima – istaknuo je mitropolit.

Okupljenima se obratio i Milorad Pupovac, predsjednik SNV-a.

– Prošlo je sto godina od momenta kada je u Glini podignuta crkva Rođenja Presvete Bogorodice. Prošlo je nepunih sto godina od kada je Josif Runjanin u ovom mjestu sa svojim prijateljima u vjeri u zajedničku slobodu komponirao danas državnu himnu Lijepu našu na tekst književnika Mihanovića. Samo je sto metara u prostoru i sto godina u vremenu od kuće trgovca Peleša na zapadu od ovoga mjesta. Niti je sto godina previše, niti je sto metara premalo za tako strašan zločin koji se dogodio 1941. godine. Strašan kako zbog žrtava i načina na koji su umorene, ali i prema onome što su Hrvati i Srbi iz ovoga mjesta i cijele Hrvatske činili jedni s drugima u razdoblju od 1848. pa do 1941. U tih sto godina pjevali su istu pjesmu slobode i zato je bilo moguće da Srbin sklada hrvatsku himnu na tekst Hrvata. Zato je bilo moguće da iz Prvog svjetskog rata izađu kao slobodni narodi i stvaraju zajedničku političku budućnost dok se stvar nije stvorila pred evropskim i svjetskim zlom, nacizmom i fašizmom te njihovim lokalnim inačicama. Od tada su naši odnosi opterećeni strahotom iskustvom Drugog svjetskog rata – kazao je Pupovac i dodao da su “tu strahotu obnovila i događanja od 1991. do 1995. godine”.

– Srbi su nanijeli bol i stradanje Hrvatima, a Hrvati Srbima. Mi ne bismo bili ni ljudi ni kršćani kada sa ovoga mjesta ne bismo razmišljali samo o jednom, a to je kako da se rasteretimo strašnog historijskog tereta i da u našim odnosimo počnemo vidjeti više od zla koje smo jedni drugima nanijeli. Ako nismo u stanju reći ne onim ideologijama koje su dovele do ovoga stradanja, onda nismo spremni za istinsko izmirenje. Isto tako, ako nismo spremni priznati da smo nanijeli stradanje jedni drugima, nećemo stvoriti istinski odnos sjećanja ni na ovom ni na bilo kojem drugom mjestu – dodao je Pupovac, koji je pozvao na minutu šutnje za sve koji su u Glini ubijeni 1941., ali i sve one koji su prethodnom ratu stradali sa hrvatske i srpske strane.

Kao i ranijih godina, skup je pokušalo omesti desetak pojedinaca koji su se okupili nasuprot mjesta na kojem je održana komemoracija. Zapljeskali su nakon što je sa skupa upozoreno da je Spomen domu 1995. promijenjeno ime. Kako je podsjetio Pupovac, Slavko Goldstein je 2011. uputio pismo tadašnjoj premijerki Jadranki Kosor predlažući da se ovoj lokaciji vrati njeno izvorno ime te da se na drugoj, prikladnoj lokaciji izgradi Hrvatski dom.

– Država je tako trebala doprinijeti izmirenju. Međutim, do danas ga nisu poslušali. Ali, ponavljat ćemo dok nas ne poslušaju, ne zato što nam je stalo do slova, nego nam je stalo do toga da imamo čista srca – zaključio je Pupovac.