Jamstveni zakoni su irelevantni, štetni i neostvarivi

Povezani članci

• Heni Erceg: Grabežljivci
• Opravdani poraz
• Josip Bešta: Između utopije i utapanja
• Otvoreno pismo Andreju Plenkoviću: Vi ne vodite našu državu niti ćete je ikad voditi – ni Vi ni bilo ko iz Hrvatske ili Srbije
• TIHI ODLAZAK ČAROBNJAKA LUTKARSTVA
• Fažana – gradić dobrih vibracija

Paket tzv. “jamstvenih zakona” čine irelevantni prijedlozi s dna prioriteta i važnosti za društvo, standard građana ili demokratizaciju zemlje. Čak i da se odustane od hitne procedure i da se zakoni upute u redovit postupak, dva saborska čitanja uz očitovanje Vlade, a bez da su prijedlozi proizašli kao rezultat osmišljenih politika ili strategija, javne rasprave i sudjelovanja zainteresirane javnosti, pozitivni učinci će izostati. Forsiranje parcijalnih i nepovezanih rješenja proizašlih iz klasične političke ucjene, “nema vlade bez usvajanja naših jamstava”, nije motivirano javnim interesom već isključivo prikupljanjem jeftinih političkih bodova. Nedvojbeno je da se radi o kontinuitetu opasnog političkog eksperimentiranja kakvo je koalicija istih stranaka prakticirala i u prošloj, neuspješnoj vladi – ističu u stranci Pametno.

Predložena “Izmjena zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi”, u kojem se, izmjenom članka 14, namjerava dodatno ograničiti najveća dopuštena masa plaća sa sadašnjih 20% na najviše 15% prihoda poslovanja županija, gradova i općina, od zastupnika MOSTA “stručna” argumentacija svodi se na dvije tvrdnje: navodno žele spriječiti zapošljavanja po principu nepotizma te novac koji će uštedjeti općine i gradovi mogu koristiti za projekte sufinancirane iz EU fondova.

Suprotno proklamiranom, ovaj prijedlog je, smatraju u Pametno, irelevantan, štetan i u neskladu s očekivanim učincima. Pojasnili su i zašto – Smanjenje masa za plaće neće imati učinka na velike gradove, već samo na najsiromašnije JLS, njih najviše 150, čiji prihodi u prosjeku iznose oko 5, a vrlo rijetko prelaze 10 milijuna kuna. Smanjenje od 5% iznosilo bi približno 250 -300 tisuća kuna prosječno po JLS, pa ukupna mjera ima financijski učinak manji od 50 milijuna kn. U usporedbi s ukupnim izvornim prihodima JLP(R)S u RH, oko 12 mld kn, to iznosi 0,41%, a u usporedbi s ukupnim prihodima, 22 mld kn, 0,23%. U usporedbi s ukupnim troškom javne uprave, koji bez troška lokalne samouprave iznosi 30 mld kn, to iznosi 0,16 %. Prijedlog dakle, ne donosi gotovo pa doslovno nikakvu uštedu.

Nadalje, prijedlog je štetan jer se dodatno slabe i onako preslabi administrativni i stručni kapaciteti JLS. Zbog smanjenja plaća mogli bi otići njihovi najstručniji djelatnici. Suprotno tvrdnjama predlagača, smanjit će se, a ne povećati korištenje EU fondova, jer neće biti stručnih kapaciteta za pripremu i provedbu projekata i to u trenutku kad se upravo za najsiromašnije JLS otvaraju EU fondovi iz programa “Ruralni razvoj” sa stopom sufinanciranja 100%. Bez vlastitih stručnih kapaciteta, koji kadrovski osiromašene JLS neće imati, neće biti ni uspješnih prijava ni bespovratnih sredstava.