Firme Chevron i ENI namjeravaju eksploatisati naftu u Hrvatskoj u Jadranskom moru

Povezani članci

• LINČ NAJAVLJEN U NOVINSKOM NASLOVU
• Snažan zemljotres pogodio Hrvatsku: U Petrinji, mjestu epicentra potresa u Hrvatskoj poginula djevojčica
• Reinhard Bütikofer: “Ambasadoru Sattleru se ne smije dopustiti da odstupi od linije EU ni za centimetar”
• Lucić: Viktor je ključna faca za sve ono dobro što se događalo i što će se događat u novinarstvu
• 24 tisuće dana poslije
• Tonči Peović za 300.000 kuna ponovno angažirao dubrovačku odvjetnicu

foto: archiv – HN

Piše: Simone Radačičová ihned.cz

Uredio: Ešref Zaimbegović

• Hrvatska će do kraja godine izabrati ko će vršiti istraživanja i eventualnu eksploataciju nafte na Jadranu.
• Domaća štampa otkrila da su interes pokazale firme kao ExxonMobil, Chevron ili italijanska ENI.
• Hrvatska će zbog eksploatacije nafte nekoliko godina istraživati ukupno 29 oblasti u Jadranskom moru

Ukupno šest firmi se prijavilo na natječaj za prodaju koncesije na istraživanje i moguću eksploataciju nafte i plina iz Jadranskog mora. Natječaj je raspisalo hrvatsko ministarstvo gospodarstva koje vodi Ivan Vrdoljak. Hrvati će sada ocijeniti sve ponude  a do kraja godine izabrati favorite.

“Zadovoljni smo, dobili smo ponude od velikih koncerna,” kazao je hrvatski ministar gospodarstva. Zasada je konkretna imena firmi zadržao za sebe.

Tamošnji dnevnik “Večernji list” je međutim već ranije napisao da se radi naprimjer o američkom ExxonMobilu i Chevronu, britansko-nizozemskom Royal Dutch Shellu, francuskom Totalu, ENI iz Italije i hrvatskoj firmi INA.

Hrvatska, koja se kao zasada posljednja članica, pridružila EU u julu prošlo godine ponudila je za istraživanje i eksploataciju ukupno 29 blokova u Jadranskom moru. Ukupno osam ih je na sjeveru a ostali su na srednjem i južnom Jadranu. Veličina blokova se kreće od 1 000 do 1 600 kvadratnih kilometara.

Zagreb planira da ugovore sa izabranim koncernima potpiše na proljeće iduće godine. Zatim bi se pristupilo istraživanju nalazišta koje bi trebalo trajati oko tri godine sa mogućnosti produženja za dvije godine. Samo u tome periodu zainteresirane firme bi mogle investirati u Hrvatskoj preko 2,5 milijardi evra. A to bi bila potpora prije svega za tamošnje isporučioce i zadužena brodogradilišta.

Veći BDP i veća sigurnost

Ukoliko istraživanja budu uspješna firme mogu dobiti koncesije na eksploataciju nafte i to do 25 godina. A to bi u državnu blagajnu donijelo dalje milijarde evra. “Hrvatska je neto uvoznikom primarne energije tako da bi svaki porast domaće proizvodnje vodio ka smanjenu uvoza. To bi imalo pozitivan uticaj na bruto domaći proizvod. A istovremeno bi se povećala sigurnost energetskih isporuka” rekao je HN (Hospodarsky noviny) glavni ekonom tamošnje Splitske banke Zdeslav Šantić.

Isto kao i ostali analitičari i on ne želi biti preveliki optimista. “Međutim još uvijek nije jasno da li bi se eksploatacija isplatila i to uglavnom pod pritiskom posljednjih sedmica kada su cijene nafte značajno pale” dodao je Šantić.

A ne samo to, zasada nije jasno kolike zalihe nafte skriva Jadransko more. Zbog toga Hrvatska najprije počinje sa višegodišnjim istraživanjem.

Ministar Vrdoljak je međutim u tom pogledu optimista. Tvrdi da bi Hrvatska uskoro mogla biti jedna od malo evropskih država koje naftu i zemni plin izvoze. „Hrvatska bi mogla postati mala Norveška“ navodi ministar. Procjenjuje da bi rezerve nafte mogle dostići tri milijarde barela.

Protiv eksploatacije na moru su ekolozi. Oni se boje da će eksploatacija nafte i plina odbiti turiste koji u zemlji svake godine potroše milione evra. Hrvatska vlada međutim takvu bojazan ne prihvata. Tvrdi da će koncerni morati respektovati najstrožije standarde na zaštitu životne okoline.

Hrvatska ekonomika

Eksploatacija nafte i plina na Jadranu bi mogla hrvatskoj državnoj blagajni donijeti potrebne milijarde evra. Zemlja je već pet godina u gospodarskoj recesiji a iz nje neće izaći ni ove godine. Evropska komisija u svojoj jesenjoj prognozi navodi da će BDP Hrvatske ove godine biti niži za 0,7%. Tek iduće godine očekuje se mali rast od 0,2%. Hrvate pritišće i velika nezaposlenost. Prema procjeni evropske komisije ona će ove i iduće godine stagnirati na 17,7%. Stručnjaci tamošnjim političarima predbacuju prije svega sporo provođenje strukturnih reformi, naprimjer tržišta radne snage ili javne uprave. Preduzetnike opet najviše odbija prevelika birokratija ili nepregledne izmjene u zakonodavstvu.