Aktivisti u Hrvatskoj traže europsko rješenje za izbjeglice

Povezani članci

• Nakon što uđemo u EU, opstat će samo najveći i male pekarnice’
• INTER PARES
• Slovenija dala “zeleno svetlo” Hrvatskoj
• U Zagrebu počinje Interliber
• Boris Dežulović: Ono što je u Švedskoj “javno dobro”, kod nas je “antipoduzetnička klima”
• I bogati plaču

foto: Milan Nešić

Aktivisti za ljudska prava zatražili su da Hrvatska propusti sto izbjeglica koje su bile na srpskoj strani granice kod Tovarnika i Šida i da se za njih nađe europsko rješenje. Hrvatska policija nije došla u doticaj sa izbjeglicama prigodom njihovog današnjeg pokušaja da uđu u Hrvatsku. Veći broj izbjeglica destabilizirao bi Hrvatsku, kažu analitičari.

Piše: Enis Zebić, RSE

Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske kaže kako nema što dodati izjavi koju je ministar Vlaho Orepić dao u nedjelju da će hrvatska policija zaštititi hrvatsku granicu od ilegalnih prelazaka ljudi ili roba.

Stotinjak migranata, pretežno iz Pakistana i Afganistana do ranih poslijepodnevnih sati bilo je na srpskoj strani granice kod graničnog prijelaza Šid na srpskoj, odnosno Tovarnik na hrvatskoj strani granice. Sa hrvatske strane granice policija je bila raspoređena na zelenoj granici uz sam granični prijelaz i nije došla u doticaj sa izbjeglicama.

„U odnosu na jučerašnju ministrovu izjavu, na hrvatskoj strani nema novosti, a ukoliko se situacija bude promijenila, pravovremeno ćemo izvijestiti javnost“, kaže glasnogovornik Ministarstva Bono Raić.

„Potrebno je sagledati kakvo je stanje u Srbiji“, smatra Dea Vidović iz zagrebačkog Centra za mirovne studije, apelirajući da Hrvatska otvori granice za tih 100 ljudi koji žele u Italiju ili Francusku i da se za njih nađe europsko rješenje.

„Dakle, nedostatak je kapaciteta, loši su uvjeti prihvata, a i sam sustav azila je nefunkcionalan jer je tek u fazi razvitka. Smatramo da to treba uzeti u obzir kada se sagledava položaj tih osoba. Ono što se trenutno događa je da se zatvaraju granice i da se odgovornost stavlja na zemlje izvan Europske unije ili na zemlje koje su na rubovima Europske unije. Ni Grčka, ni Turska, ni Srbija ili Hrvatska ne mogu samostalno snositi tu odgovornost, već smatramo da je na svim zemljama Europske unije zadatak i odgovornost da pronađu rješenje za osobe koje traže neku vrstu zaštite“, kaže Vidović.

Zajedničkog europskog pristupa rješavanju izbjegličkog problema još nema. Slovenija i Mađarska su svoje granice prema Hrvatskoj učinile nepropusnima za migrante. Stručnjak za sigurnost Marinko Ogorec u izjavi za naš program očekuje da hrvatske vlasti shvaćaju ozbiljnost trenutka i da neće otvoriti granicu.

„Jer, ako se sada počne propuštati izbjeglice, neće više biti izbjegličkog vala. Oni neće ići dalje, nego najvjerojatnije ostaju kod nas. Republika Hrvatska na žalost ima vrlo, vrlo niske integrativne sposobnosti bilo kakvih mogućih izbjeglica, tako da možemo računati da bi 10, 15 ili 20 tisuća izbjeglica u velikoj mjeri moglo destabilizirati sustav Republike Hrvatske – sigurnosni i tako dalje. Bez obzira na dileme o humanosti i nehumanosti takvih odluka, kome bi to bilo u Republici Hrvatskoj u interesu?“, kaže Ogorec.

Načelnica pogranične općine Tovarnik Ruža Veselčić Šijaković zbog izbjegličkog vala koji je prošle zime prošao i njenom općinom pozorno prati situaciju u Srbiji.

„Sa ljudske strane mi je žao tih ljudi, ali kažem – nadamo se da nam se neće ponoviti situacija od prošle godine, kada je u jednom danu bilo i po sedam i po do osam tisuća migranata“, zaključuje Veselčić Šijaković.