“U svijetu bez središta” – Objavljen zbornik sa naučnog skupa o književnom djelu Amira Brke

Izdvajamo

• U uvodnom izlaganju Ljiljana Šop je naglasila da je "Amir Brka veliki pesnik u svakom smislu, od onog eliotovskog, izraženog u njegovim formulacijama kakve bi da definišu pojam velikog pesnika, što nije nimalo jednostavno: 'Veliki pesnik, pišući sebe, piše svoje vreme', ili: 'Veliki pesnik je onaj koji učini najviše jezikom koji mu je zadan', pa sve do toga da Brku rado posmatram van prostornih i vremenskih granica i odmeravam sa onima oko čije je veličine već odavno postignut konsenzus."

Povezani članci

• Drago Bojić: Hrvatstvo po mjeri Hrvatskog narodnog sabora
• Licemjerstvo
• Kultura sjećanja vs. kulture zabrinutosti
• Nikola Petković: Tragikomika dimenzije
• U Sarajevu predstavljena knjiga ‘Ospice’ Almina Kaplana
• Vučić ide na komemoraciju u Srebrenici: ‘ Imam garanciju oko rezolucije UN-a’

U Danima grada Tešnja 16. i 17. decembra prošle godine održan je naučni skup o književnom djelu Amira Brke, koji je imao i međunarodni karakter. Povod za ovaj skup bilo je 20 godina od objavljivanja Amirove prve knjige, pokrovitelj je bila Općina, a organizacioni odbor činili su dr. Muhidin Džanko, Fuad Šišić i Husein Galijašević.

Zbornik donosi uvodnu riječ koju je u ime organizacionog odbora na skupu imao Fuad Šišić, zatim obraćanje Načelnika Općine Tešanj Suada Huskića, a potom slijede tekstovi Ljiljane Šop Prestanite da živite i čitajte, Vojislava Vujanovića Amir i Musa, Envera Kazaza Subverzivni potencijal Brkine poetske slike, Marine Šur Puhlovski Amir Brka: pustinjak iz Tešnja (Jedna interpretacija »Monografije grada«), Jasmine Ahmetagić Kolektivni identitet: ime zla u »Monografiji grada« Amira Brke, Anise Avdagić Književnost Amira Brke – za novi svijet bez centra, Zorana Bognara Lucidni hram poezije Amira Brke, Almira Zalihića Poetika razdešenih detalja, Naide Mujkić Tema smrti u poeziji Amira Brke, Faruka Dizdarevića Tamni zvukovi kiše (Poema »Tačka« Amira Brke), Muhidina Džanke Kontinuitet i etičnost mislećeg subjekta (Književnokritički, kulturnohistorijski, bibliografski i publicistički radovi Amira Brke) i Gradimira Gojera Smisao kulturologijskog angažmana Amira Brke.

Iz uredničkog slova dr. Džanke izdvajamo slijedeće: “Rijetki su pisci u bh. i južnoslavenskom kulturnom kontekstu čije je djelo privuklo toliku pažnju kritike kao što je slučaj sa književnim i kulturološkim opusom Amira Brke. Poezija, ali i proza Amira Brke imali su tu sreću da na njihove književne univerzume kreativno reagiraju neki od ponajboljih kritičara sa naših jezičkih prostora. Za naše uslove, rezultat je začuđujući – iznimno bogata bibliografija kritičkih radova o Brkinom književnom opusu. Uz to, o njegovom djelu do sada su objavljene čak tri knjige: Vojislava Vujanovića, Envera Kazaza i Almira Zalihića.”

U uvodnom izlaganju Ljiljana Šop je naglasila da je “Amir Brka veliki pesnik u svakom smislu, od onog eliotovskog, izraženog u njegovim formulacijama kakve bi da definišu pojam velikog pesnika, što nije nimalo jednostavno: ‘Veliki pesnik, pišući sebe, piše svoje vreme’, ili: ‘Veliki pesnik je onaj koji učini najviše jezikom koji mu je zadan’, pa sve do toga da Brku rado posmatram van prostornih i vremenskih granica i odmeravam sa onima oko čije je veličine već odavno postignut konsenzus.”