Odrzana Rasprava u Americkom Kongersu

Povezani članci

• VIKTOR IVANČIĆ: TAMJAN POSLA
• Bahami: U naletu uragana Dorijan poginulo najmanje pet ljudi
• Njemački recept za borbu protiv krize: 7% više ulaganja u istraživanja i razvoj
• Vruće ideje za neobuzdan seks
• SLIJEDI NOVA ISTRAGA: Ko će odgovarati za lažnu optužnicu u slučaju Memić?
• Otkriveno kako su se žirafama produžili vratovi

U utorak 5. marta 2014. godine, nekoliko clanova Savjedodavnoj vijeca za BiH (organizacije BiH dijaspore sa sjedistemu Washnigton DC-u) prisustvovalo je raspravi u Americkom kongresu pod nazivom “Situacija na Balkanu i politicka odgovornost”.  Raspravu je organizovala vladina Komisija za sigurnost i suradnju u Europi, poznatija kao Helsinska komisija.

Ovim je povodom raspravaljano je o stavovima vanjske politike SAD-a i njenom nastupu prema zemljama zapdnog Balkana, temeljenom na uvidu i analizi strucnjaka iz ove oblasti sa obje strane Atlantika. Glavni akteri rasprave (svjedocenja) bili su: gospodin Hoyt Yee, zamjenik pomoćnika državnog sekretara za evropske i euroazijske poslove (SAD), Tanja Fajon, članica Evropskog parlamenta (Slovenija) te ambasador Kurt Volker, izvršni direktor McCain Instituta za međunarodne vodstvo (SAD). Iako je bilo ocekivano kako ce pitanja postavljena tokom raprave obuhvatiti sve zemlje Zapadnog Balkana, ipak je fokus bio na Bosni I Hercegovini. U ovom izvjestaju cemo spomenutu samo neke, mozda najinteresantnije dijelove raprave

Unatoc dosadasnjoj stalnoj podrsci SAD-a Bosni i Hercegovini, gospodin Yee je izrazio svoje duboko razocarenje postignutm napretkom. Istaknuo je kako ce BiH i dalje stagnirati u procesu euro-atlasnkih integracija sve dok se njeni politicki lideri budu povodili licnim i uskostranackim interesima. Istovremeno je pozvao Bosance i Hercegovce da i oni svoje ocigledno nezadovoljstvo stanjem u zemlji iskazu na predstojecim oktobarskim izborima.

Na pitanje senatora Bena Kardina (Ben Cardin), predsjednika Helsinške komisije i predsjedavajuceg ove raprave: “Šta je to sto bi se trebalo desiti u Bosni i Hercegovini kako bi ona odustala od svoje etničke formule i krenula u pravcu stvaranja centralizovane i efikasne vlade”, zamjenik pomoćnika državnog sekretara gospodin Yee je rekao da dok se medjunarodna zajednica bori sa ovim pitanjem neki od zahtjeva za napredak se upravo desavaju. Tako nap rpimjer, zelja BiH gradjana da mirnim protestima  iskazu svoje misljenje je vazan dio cjelokupnog rjesenja situacije. On je takodje istaknuo kako postoji potreba za temeljitim promjenama BiH Ustava s obzirom da “Dejton” nije bio zamisljen da ostane zauvjek, vec samo da zausatvi rat. Clan kluba prijatelja BiH u Amerckom kongresu (Bosnia Caucus), kongresmen Eliot Engel se slozio s time i misljenja je kako cijeli region treba vodstvo SAD-a kaoko bi se krenulo naprijed.

Jos jedan clan kluba prijatelja BiH u Americkom kongresu, kongresmen Adam Kinzinger (R-IL), zatražio je od svjedoka da obrazlozi zbog čega je međunarodna zajednica umanjila svoje prisustvo u BiH i reducirala svoje ovlasti istovremeno imajuci u vidu slozenost situacije. Zamjenik državnog sekretara gospodin Yee, odgovarajuci na ovo pitanje, nije se složio sa tom konstatacijom, rekavsi kako međunarodna zajednica, zajedno sa gradjanima BiH, mora prvenstveno drzati odgovornim BiH lidere za reformu drustva. Trenutni protesti zbog rasirene korupcije i nedostatka osjecaja za demokratskim ideama, obavezuju nas da stalno podvrujemo nasu privrzenost gradjanima BiH u njihovim nastojanjima.

U natavku rasprave, gosodja Tanja Fajon, clan europskog parlamenta, je kazala kako bi BiH rtrebala biti prioritetno pitanje za SAD, te je pozvala SAD i EU da djeluju odmah i da preispitaju svoju politiku pema BIH. Fajon je kritikovala Dejtonski sporazuma, navodeći da je okončao rat, ali nije dao pravnu strukturu za funkcionalnu državu. Međunarodna zajednica se ne bi trebala fokusirati samo na slučaj Sejdić-Finci, kako on sam po sebi ne bi blokirao cjelokupni proces, vec bi trebala poslati jasno poruku BiH o hitnoj potrebi ustavnih reformi.

Pri samom kraju rasprave ambasador Volker je govorio o značaju proaktivne politike naglasivsi da kada ona nije tu, mracne sile izlaze na površine i čine napredak teže ostvarivim. Dosta je vremena proslo kako bi se napokon spoznala potreba za “Novim dejtonom” (Dayton Two) odnosno pregovorima o uspostavi novog uredjeja zemlje. Oko ovih promjena se moraju dogovoriti sami BiH gradjani, dok bi SAD i EU trebali osigurati okvir za ove promjene. Uspjeh i sigurnost Europske Unije nece biti poptun sve dok cijela Europa ne bude dijelila zajednicki san, san o slobodi i miru, zakljucio je ambasodor Volker

Savjetodavno vijece za Bosnu i Hercegovinu

Washington DC