Identifikacija žrtava rata u BiH sve sporija: Oko 4.000 posmrtnih ostataka čeka DNK analizu
Povezani članci
Samo u Odjelu za patologiju JKP “Gradska groblja Visoko” nalazi se 1.200 posmrtnih ostataka koji leže na podovima, a neki od njih su ekshumirani daleke 1999. godine
U 11 centara za obdukciju i identifikaciju žrtava proteklog u Bosni i Hercegovini trenutno se nalazi oko 4.000 neidentificiranih posmrtnih ostataka ekshumiranih u poslijeratnom periodu na različitim lokacijama, čiji identitet nije utvrđen DNK analizom.
Vreće sa posmrtnim ostacima, kompletnim tijelima ili samo pojedinim kostima, uglavnom leže na podovima centara za obdukciju i identifikaciju, od Šejkovače kod Tuzle do Visokog kod Sarajeva. Ti posmrtni ostaci, čini se, ostavljeni su na milost ili nemilost institucijama nadležnim za utvrđivanje identiteta i ukop.
Samo u Odjelu za patologiju Javnog komunalnog preduzeća Gradska groblja Visoko nalazi se 1.200 posmrtnih ostataka žrtava rata u BiH (1992.-1995.). Ovi posmrtni ostaci su ekshumirani sa različitih lokacija u BiH; u Rogatici, Višegradu, Zenici, Tuzli, Foči, Mostaru, Sokocu… No, ima tu i posmrtnih ostataka razmijenjenih iz Republike Srbije i jedan dio i iz Hrvatske.
– Ko i kako brine o posmrtnim ostacima –
“Kod nas u mrtvačnici ima 1.200 posmrtnih ostataka koji nisu identifikovani. Ovdje leže po devet ili deset godina iz nama nepoznatog razloga. Ne znamo ni ko je tačno nadležan za njih. Činjenica je da imamo Institut za nestale osobe BiH, međutim, ta institucija, iz meni nepoznatih razloga, ne funkcioniše”, kazao je Asmir Hodžić, iz preduzeća Gradska groblja Visoko.
Prema njegovim riječima, na Odjelu patologije u Gradskih grobalja Visoko još uvijek se nalaze i posmrtni ostaci ekshumirani 1999. godine.
“Pošto istragu vode tužilaštva, a kako je mjesna nadležnost sa tih tužilaštava prešla na državno Tužilaštvo, proces identifikacija ide jako sporo. Vrlo slabo se radi na identifikacijama, slobodno mogu da kažem da se gotovo ništa ne radi”, ističe Hodžić.
Razgovor sa ekipom AA Hodžić je iskoristio i kako bi apelirao za pomoć svima koji mogu da im pomognu u rješavanju ogromnih materijalnih troškova koje svi centri imaju. Pritom je podsjetio i na loše uslove rada u Centru za identifikaciju Šejkovača kod Tuzle u kojem se trenutno nalazi na stotine posmrtnih ostataka žrtava proteklog rata ekshumiranih iz masovne grobnice Tomašica kod Prijedora.
Glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH Lejla Čengić, pak, kaže da su razlozi zbog kojih još nije identificiran ovako veliki broj posmrtnih ostataka, višestruki.
– Među ekshumiranim i žrtve iz drugih ratova –
“Nema uzoraka krvi sa kojima bi se uporedili koštani uzorci. Naime, uzoraka krvi nema, jer su u nekim slučajevima pobijene kompletne porodice, pa nema nikoga ko bi dao krv ili porodice iz nekih razloga još uvijek nisu dale krv, žive u drugim zemljama”, pojasnila je Čengić.
Kako kaže, u nekim slučajevima je riječ o do te mjere oštećenim, kontaminiranim posmrtnim ostacima, da nije moguće izolovati DNK iz takvih koštanih uzoraka.
“Još jedan od razloga je i taj da neki pronađeni posmrtni ostaci nisu iz proteklog rata, odnosno nisu iz mandata Instituta za nestale osobe BiH. Zapravo je moguće da je riječ o žrtvama iz prethodnih ratova na ovim prostorima ili uopšte nije riječ o žrtvama iz ratova”, pojasnila je Čengić.
Trenutno je u toku proces revizije u mrtvačnicama, koju sprovodi Institut za nestale osobe BiH zajedno sa nadležnim tužilaštvima, vještacima sudske medicine, policijom i Međunarodnom komisijom za nestale osobe.
– Svi imaju pravo na dostojanstven ukop –
Cilj revizije je da se utvrdi stvarno stanje u centrima za obdukciju i identifikaciju i mrtvačnicama.
“Krajnji cilj je da dobijemo nove identitete, odnosno da se ti slučajevi sa posmrtnim ostacima koji dugi niz godina leže u ovim centrima, završe, odnosno da dobiju identitet kako bi se mogli dostojanstveno ukopati. Međutim, oni koji nisu iz našeg mandata, da se odvoje”, pojasnila je Čengić.
AA