Predstava „Isus, Sin Čovječji“ premijerno se izvodi ove subote

Povezani članci

• OBJAVLJEN ROMAN „POLAROID KAUBOJ“ REFIKA HODŽIĆA
• BEHDŽET MESIHOVIĆ: ‘Uvjeren sam da Dragan Čović, slično kao i Sebija Izetbegović, nema vjerodostojan magisterij’
• Glumci Gimnazije Mostar u srijedu izvode ‘Prestavu Amleta u Mrduši ljevoj i desnoj’
• Novus Ordo Imperorum
• Bradara i osam savjetnika
• Video intervju: Vjerski lideri Hercegovine poručuju: Izbacimo vjerske simbole iz javnih ustanova

Atraktivna nova predstava sa zanimljivim vizualnim, glazbenim i koreografskim sadržajima Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru pod nazivom „Isus, Sin Čovječji“, prema istoimenom djelu Halila Džubrana, bit će premijerno izvedena u subotu, 15. svibnja 2021. godine u 19 sati.

Kroz kronologiju Isusovog života, smrti i uskrsnuća vodi nas lik Suzane, Marijine susjede iz Nazareta, kao svojevrsne naratorice i praktičnog podsjetnika na temeljnu ideju djela: marginalci kao ključni protagonisti u čijim se iskazima zrcali veličina Isusovog utjecaja na Pojedinca.

Ono što je moćno u Džubranovoj riječi je jedan poetski iskaz same ljubavi, naveo redatelj ove predstave Robert Pehar, otkrivši kako su ovim komadom htjeli napraviti poveznicu s našim vremenom zbog Džubranovog odnosa prema njegovoj domovini Libanonu i Bliskom Istoku kao i svim problemima koje to područje ima stoljećima.

U predstavi igraju: Miro Barnjak, Jelena Kordić Kuret, Anja Kraljević, Ivo Krešić, Ana Ljubić, Nikolina Marić, Dražen Pavlović, Robert Pehar, Velimir Pšeničnik Njirić, Ivan Skoko, Iva Šimić, Filip Lukenda, Ivan Prskalo, Zorislav Galić i Branko Kuzmanović.

Pomoćnica redatelja i osoba zadužena za koreografiju je Jelena Kordić Kuret, a tekst je prilagodio i dramaturški obradio Dragan Komadina. Autor glazbe je Gabrijel Prusina, kostimografkinja Mirjana Zagorec, a scenografiju potpisuje Vesna Režić.

Halil Džubran, libanonsko-američki pjesnik, slikar i filozof, bio je pripadnik Maronitske crkve koja je dio tzv. Istočne Katoličke crkve, a pisao je na arapskom i engleskom jeziku. Najviše ga je zanimala kršćanska i islamska filozofija i teologija, koje su ga oblikovale i imale snažan utjecaj na njegovo stvaralaštvo.