Ustašama je Hitler iz pukih praktičnih i tehničkih razloga ponudio privid nezavisne države. Zasigurno su ustaše bili uvjereni da su lukavo iskoristili velikog Führera. U Drugom svjetskom ratu vidjeli su samo sporednu epizodu, etapu u realizaciji svoje nadvremene državotvorne opsesije: Fiat Croatia p
Komunizam, naime, nikada nije bilo samo Gulag, nego nerijetko i iskreni pokušaj da se svijet učini boljim. Bio je nadahnuće koje je privlačilo hrabre idealiste i ponajbolje umove koji su vjerovali u slobodu i napredak. Nema demokrata koji ne bi
Ruža Tomašić i Kolinda Grabar Kitarović Izvor: Pixsell, Autor:Jurica Galoić To su neki od mojih argumenata zbog kojih odbijam nametanje Perišićeve ideje, a u danim okolnostima to ni ne bi bilo negoli nametanje, s eventualno dalekosežnim posljedicama. Tim prije što
Utoliko je i pomisao da je ono što je državno samim time i ‘naše’ potpuno promašena, kao što je, uostalom, promašena pomisao da država može biti ‘naša’ jer je svaka država po prirodi stvari tuđa, a takva i treba biti
Mandat vladajuće koalicije bio je u potpunosti uspješan i ostvaren je njen središnji strateški cilj: Ostale su sačuvane sve poluge lagodnog vladanja. Kao i onaj prethodni, od 2000. do 2003, i ovaj mandat SDP-a razotkrio je da ta čudna stranka
Model porezne otimačine, negacije građanske demokracije, simuliranja kapitalizma i blasfemne divinizacije etnosa u Bosni i Hercegovini je potrošen. Isuviše dugo i isuviše bešćutno se opirao životu. Nacionalističke elite ostale su same na pustom razbojištu, same sa svojim gladnim i gnjevnim
Fašizam nisu samo koncentracijski logori, masovno ubojstvo, urlik stadiona, rat i diktator sa smiješnim brkovima. Fašizam je potpuno oslobođena, ničim ograničena narodna volja. Fašizam je jedinstveni narod koji izopćuje i linčuje. Fašizam je zanos. Fašizam je ljubav, bezgranična, grozničava, strastvena
Borba za ‘nacionalnu emancipaciju’ očito nije ništa drugo nego uskrata te iste emancipacije nekoj drugoj naciji. Utoliko je i doživljaj prosvjednika u Vukovaru da im se nameće nešto protiv čega su se borili doista točan jer su svoju ‘slobodnu državu’
Turizam je očit dokaz da je većina spremna podnijeti strašne patnje, napore i neudobnosti zarad sumnjivog cilja i da nema osjećaj za ravnotežu između uloženog truda, s jedne, i koristi ili dobiti, s druge strane. Na tome ne počiva samo hrvatska ekonomija nego i svi politički poredci i, uopće, ova naša neobična civilizacija.
Mržnja prema liberalnom kapitalizmu logična je posljedica antikapitalističke, antitržišne i represivne naravi promjena koje su nastupile 1990. Ljudi hoće ono za što su glasovali, a to svakako nije bila sloboda poduzetništva i slobodnog kretanja roba, kapitala i radne snage, nego nekakav hibridni poredak koji bi se u ime ‘našeg’ brinuo za ‘pravednu’ raspodjelu ‘našega’ i tako svima ‘našima’ zajamčio doživotnu egzistencijalnu sigurnost.
Erdoğanova politika je kompromis između radikalnog klerikalizma i kemalističkih vrijednosti. Erdoğanovo koketiranje s klerikalizmom može se tumačiti i kao sigurnosni ventil kojim se ublažava pritisak fundamentalista, i fundamentalizmu sklonog djela stanovništva, na Kemalovo sekularno nasljeđe.
Nisu hrvatski političari koji su tragali za državnim okvirom u koga će integrirati Hrvatsku bili snishodljive sluge nego prisebni ljudi koju su uočili jednostavnu istinu da je politička, ekonomska i kulturna integracija jedini razumni izbor za ovu malu, slabo naseljenu provinciju s oskudnim resursima.
Nacionalizam nije samo moralno odvratan nego i dugoročno neodrživ, posebno ekonomski neodrživ. On nekako mora završiti, čak ako ga neumitnom kraju privode sami nacionalisti. Koji time ne prestaju biti nacionalisti. Naprotiv.
Čak je i ilegalno tržište, primjerice tržište narkotika, regulirano nekim internim pravilima kakva su zavjera šutnje (omertà) ili brutalne ali predvidive kazne za neposluh ili prijevaru. Neovisno od velike ponude i potražnje taj zločinački business ne bi bio tako tragično unosan i učinkovit da nije reguliran pravilima kojih su svi sudionici vrlo dobro svjesni.
Teško je zamisliti državnu vlast koja ne bi iskoristila neograničene mogućnosti neprimjetnog praćenja koje joj pruža moderna tehnologija. Postojeći mehanizmi pravne zaštite su slabi, a tehnološki su još slabiji. Ako bolji haker može pomoću opreme nabavljene u maloprodaji prodrijeti u svaki email ili Facebook profil, onda to mogu i štreberi iz NSA.
Najžešći otpor demokratizaciji i zapadnim vrijednostima dogodio se u bivšoj Jugoslaviji upravo zato što je ta zemlja sa svojim liberalnim i tržišnim socijalizmom i svojim antifašističkim i antistaljinističkim nasljeđem bila najspremnija za tranziciju i već je bila kulturološki integrirana u Zapadnu Europu.
© Copyright 2023 tacno.net. Sva prava zadržana.
ENG
