Photo by Terje Sollie/pexels.com “Tinjajući sukob” ukrajinske vlade i novinara eskalirao je posljednjih mjeseci nizom slučajeva u kojima je ukrajinska sigurnosna služba zastrašivala i ispitivala novinare uz optužbe za špijunažu i pokušaje prisiljavanja da se podvrgnu detektoru laži. Brojnim novinarima
Foto: DPA – Vladimir Putin govori: Za svakog ponešto. Fjodor Krašeninikov o složenosti ruske propagande, odnosu prema Buči i zašto protumjere sa Zapada ne uspijevaju. Intervju vodio tim ruskog programa zaklade Friedrich Ebert. ipg-journal.de 23.2.2023. Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović Fjodor Krašeninikov
Donatella Di Cesare – Foto: europa press Već u prvim danima ovog rata kružila su mišljenja koja su stigmatizirala one koji su se usudili samo pokrenuti kakvo pitanje. U to se vrijeme možda moglo biti optimist i vjerovati da su
Hoće li u zemljama Evropske unije, među građanima koji žive u atmosferi ‘isfabricirane’ istine i bez mogućnosti sagledavanja i ‘druge strane medalje’, ikada više biti moguće postići kritičnu masu koja bi bila u stanju odbaciti nedemokratske metode i sredstva prisile
Foto: lastampa.it Često se zaboravlja da riječ propaganda ne znači samo širenje, nego i konsolidiranje, fiksiranje. Sve treba biti svedeno na postrojavanje i fronte, svedeno na principe i dogme. Jao onome ko postavlja pitanja, iskazuje nesigurnosti! Jer propaganda patrolira, selekcionira
Da, histerija je uvijek druga strana rata, a kad propaganda laje, onda demokracija i slobodni mediji ima da šute. Zato su i mali evropski diktatori naglo postali velike demokrate, i mađarski šef Viktor Orban i slovenski Janša, i češki Zeman,
I sve to vrijeme dok se manjinska kritička javnost, ako je od nje još išta ostalo, sablažnjava nad tom etno-nacionalističkom logikom medijskog sunovrata, tamo u redakcijskim komorama pripremaju se novi dnevnici, novi politički magazini, novi prilozi kao materijal za privikavanje
Reagirati na to popisima ruskih propagandista, lijepiti tu etiketu čak i novinarima čije pisanje nije po volji vrhu EU-a, može postići samo jedno, naime ono što se već i događa. Gledanost Russia Today raste, a čitanost njezine web stranice upravo
Ima toga još, onako skolastički – Koliko anđela stane na vrh igle, iliti: Koliko se novovjeka, šivana crna kapa s “buvljaka” razlikuje od originalnog dijela kvislinške uniforme. Za propagandu to je veoma važno, jer skreće pozornost s GLAVE koja kapu
Piše: Vladimir Milutinović Cilj propagande je da slušalac usvoji određene saznajne i vrednosne stavove – dakle, da veruje ono što vi želite da veruje i da vrednuje stvari onako kako naručilac propagande želi. Prva propagandna šema Međutim, propagandu interesuju vrednosni
Iako je TVBN ove sedmice imala nekoliko ozbiljnijih problema, posebno u segmentu pronalaženja drugih izvora ili predstavljanja suprotnog mišljenja, opet je nemoguće porediti kvalitet BN-ovog dnevnika s dnevnicima RTRS-a. Čija je moć da svaku moguću vijest spinuju u korist Milorada
U historiji postoji jedna vrsta prokletstva; ona pobuđuje ljude, dovodi ih u iskušenje, vjeruju da idu u istom smjeru, a ona se odjednom povlači, zbivanje se mijenja, pokazuje se da je drugo bilo moguće. Ljudi koje ona napušta i koji
the commentator Koja je uopće poveznica sa lingvističkom zavrzlamom s početka teksta, osim postumnosti – ludosti? Vrlo jednostavna, oba profila ljudi – puristički lingvisti kroatisti i političari – koriste preskriptivne manipulacije u svrhu očuvanja kontrole nad ljudima. Kontrole njihovog jezičnog
© Copyright 2023 tacno.net. Sva prava zadržana.
ENG
