Na marginama redateljske postavke Krležine “Legende“ Kao i u svakom Krležinom tekstu, posebno onima iz ciklusa legendi, podjednako značajno je tretirati poetski slojevite didaskalije i po mogućnosti njihov sadržaj inkorporirati, bez naivnih ilustracija naravno, u scensku vizualizaciju, u slike koje likovno obogaćuju
Poznati sarajevski teatarski režiser Gradimir Gojer počinje 28. avgusta u beogradskom Dorćolskom narodnom pozorištu rad na postavci prvog napisanog teksta Miroslava Krleže, Legenda. Ova rana Krležina drama kroz dijaloge Isusa Krista i njegove Sjene problematizira složena pitanja života i smrti,
Vrijeme je potpuno identično onom tridesetih godina prošloga stoljeća. Fašizam se baškari diljem Europe, a evo danas saznadoh da je i u Sudanu razvijena zastava sa Hitlerovim likom… Kod nas, na prostorima bivše nam zajedničke domovine, ne zna se gdje
Foto: Jutarnji list „Čini mi se da je danas Hrvatska luđa od Srbije“, izjavio je u intervjuu Radio Slobodnoj Europi hrvatski književnik Ante Tomić, što je bilo više nego dostatno za potpunu mobilizaciju hrvatskih eksremističkih korifeja i njihovih pratitelja po
Odgovarajući na pitanje ‘Što je nama danas Miroslav Krleža?’, Predrag Brebanović zapravo ogoljuje i demaskira pregnantna nastojanja da se Krleža kritički razoruža kroz proces njegove akademske pretvorbe u hrvatskoga klasika i građanskog pisca, da se obavi njegovo retroaktivno pripitomljivanje U
Nacionalne elite odriču se čitavog jednog stoleća naše zajedničke istorije – štaviše, onog stoleća koje se poklapa s ovdašnjim modernitetom. U tom smislu, ko ne želi pričati o Jugoslaviji, neka ćuti o nacionalizmu S Predragom Brebanovićem, predavačem na Filološkom fakultetu u
Nije još ništa niti gotovo niti sigurno niti bi se izbori mogli dobiti s ovom HDZ-ovom papazjanijom od platforme za izbore niti bi se izbori mogli dobiti s ovom SDP- ovom „ovlaš nabačenom slikom za portret“ kojom spekuliraju mediji u
Umjesto glupih panegirika mogućim IZBAVITELJIMA i morbidnog zanimanja za njihove sudski utjerive “duševne boli”, nakon što su svjesno uvrijedili sve normalne građane, umočili šaketine u proračunski pekmez i zemlju doveli do kolapsa, tada bi se, možda o ovoj tematici mogao
Foto: Arhiva Pravorijek o bilo kojoj povijesnoj ličnosti moguć je samo u ozbiljnoj raspravi, pa, ako netko smatra da je ona zločinačka, neka svoj sud potvrdi u polemici sa svojim oponentima pri čemu bi on trebao biti oponent i samom
Aktualnost Krležina rukopisa ne zrcali se u konačnici isključivo u odnosu prema stvarnosti današnje Hrvatske, nego i u pogledu analize europskoga konteksta. Kad čovjek ne bi znao o čijem se rukopisu radi, niti kada je nastao, vrlo lako bi mogao
Miroslav Krleža: SMRT RIKARDA HARLEKINIJA, Libreto Pio sam čitavu prošlu noć i prespavao ručak teškim i umornim snom, kad se najednom trgnem. Netko je pokucao. A da se nisam ulazniku ni javio, otvorila se vrata, i u sobu stupi jedna gospođa. Gospođa
Već 1924. godine Krleža kritikuje svećenike koji se bore protiv ateizma uvjereni da se na taj način bore za narodne interese, i što obmanjuju narod nacionalnim ekstremizmom, nudeći mu na taj način političku narkozu koja će uroditi »kobnim umrtvljenjem narodne
U sutonu, kad su ljiljani bili blijedi poput cjelova s mrtve djevičanske usne, stupi pred Zaratustru mladić. Zlatovlas, a na ramenu mu je sjedila ptica smrti. – O, Zaratustra, reče on, život bježi. I jelenom treba biti tko ga želi
Stoji Tito pred svojom kućom, a misli mu kruže u ogromnim krugovima oko starog kumrovečkog krova obraslog mahovinom. Razmišlja o sebi, o svom žalosnom djetinjstvu, o svjetskom ratu, o kasarnama, o Karpatima, o logorima i o bojištima, o bitkama kroz
Miroslav Krleža: ZARATUSTRA I MLADIĆ U sutonu, kad su ljiljani bili blijedi poput cjelova s mrtve djevičanske usne, stupi pred Zaratustru mladić. Zlatovlas, a na ramenu mu je sjedila ptica smrti. – O, Zaratustra, reče on, život bježi. I jelenom
U svojoj arhivi našao sam članak koji sam pisao povodom tridesete godišnjice Titove smrti. Danas, četiri godine kasnije vidim da sve konstatacije i dalje stoje, nažalost i one o našoj sadašnjosti. Ta stvarnost se izmjenila još na gore. Piše: Ešref
© Copyright 2023 tacno.net. Sva prava zadržana.
ENG
