Dodik preko zagrebačkog tjednika samodopadno obznanjuje: “Sada imamo desetak, petnaest zemalja koje su iskazale spremnost podržati Republiku Srpsku.” U Europskoj uniji ili u svijetu? “I u Europskoj uniji i u svijetu.” I to im je, kaže, dovoljno. “Nama ne treba
Identitetski ratovi forsiraju simplifikaciju stvarnosti svodeći je na dihotomiju vječitog sukoba kojem je inherentna logika mi ili oni. Ako nas nečemu ono famozno, često apostrofirano, „povijesno iskustvo“, nečemu uči, onda je to uvid da u takvom sukobu neće i ne
Foto: Š.G/Arhiv Stvar je, naime, posve jednostavna: znanstveno-obrazovna institucija koja odbija odgovoriti na pitanje mjerodavnog sveučilišnog profesora je li političar magistrirao ili nije – pritom još političar predsjednik stranke pokroviteljice te institucije – ne može pretendirati na časnu titulu sveučilišta,
Foto: Arhiv Ukratko: kome još nije jasno zašto treba ugasiti antifašistički plamen u BiH? Skupi račun plina sigurno nije razlog, treba ugasiti vrijednost i ideju antifašizma. Piše: Dino Mustafić Nije slučajno ugašena spomen vatra na Vracama. Sramota je to za
Foto: Dženat Dreković O Dodikovim strategijama manipulacije. O tome, da li svi političari u RS-u misle isto: kako, uprkos svemu, pretvoriti entitet u državu? O vladi SAD-a i njenoj prijetećoj moći Nerzuk Ćurak Odnosi među zemljama u našem konfliktnom svijetu
Naši političari i nas ali i same sebe žele uvjeriti u neke alternativne činjenice i u postojanje nekog paralelnog svijeta, u kojem bismo željeli da stanujemo, dok nam se onaj faktički svijet oko nas urušava. Ta letargična uljuljkanost i zaslijepljenost,
Foto: šg Ne postoji Srbin kojeg Haški sud neće osuditi. Haag odiše silom, arogancijom i nepravdom. Sve je promašeno onim što se Tribunalom htjelo postići. To je izjavio predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik 31. svibnja, komentirajući pravomoćnu presudu na petnaest
Foto: š.g. Najrigidnije konzervativne ideologije nacionalizma rasturaju jezikom mržnje važne zajedničke bosanskohercegovačke vrijednosti, kao da je zajedništvo neko metafizičko zlo. Ipak, najveća je sreća što se ne može tako lako uništiti istorijska vertikala jednog društva, a bosanskohercegovačko društvo je kroz
O putevima prema Drugome i o cestama koje nikuda ne vode Piše: Nerzuk Ćurak Civilizacija, to je prije svega put. Tragom ove uznemirujuće brutalne misli Rudyarda Kiplinga, mogli bismo, u modernoj redakturi piščevog komunikacijskog imperativa, za države bez putne infrastrukture
Okrutna naslada destrukcijom, koja tako potresno izbija iz novoobjavljene snimke rušenja Starog mosta, podsjetila je još jednom na teret odgovornosti što ga Hrvatska nosi zbog razaranja dijela susjedne zemlje. Iluzija je misliti da vrijeme samo po sebi može olakšati taj
Zagreb, nažalost, prema Bosni i Hercegovini nastavlja voditi politiku bezvrijednih života. Umjesto da 2023., godina najmučnije obljetnice hrvatske suvremene povijesti – obljetnice rata HVO-a i Armije BiH – bude godina smjernog i istinitog kolektivnog sjećanja te ozbiljnog, cjelovitog i dobronamjernog
S razlogom se plašim pojedinaca, partija, pokreta koji se pozivaju na narod. Populistima koji favoriziraju narod-populus, i još specifičnije ethnos više nego demos, populističko uvjerenje je nacionalistički obojeno, sažme se u sljedećem: “Oni (oni odavde, kod nas) bolji su nego
Foto: Dženet Dreković Političar koji gotovo na svakodnevnoj osnovi kleveće i laže, odlučio je inkriminirati klevetu i uvredu. Opravdano sumnjamo da će samog sebe prijavljivati. Ovo je organizirani napad Režima na novinare, nezavisne mislioce, civilno društvo i ugrožene skupine koje
Foto: šg Od vala represije koji je Milorad Dodik upravo pokrenuo u Republici Srpskoj – s vrhuncem u napadima na vlasnika i glavnog urednika portala 6yka.com Aleksandra Trifunovića i novinara Nikolu Moraču – gore je možda još samo to što
O ispuštenim šansama da izgradimo bolju zemlju za sve naše ljude Nerzuk Ćurak Referendum za nezavisnu i suverenu Bosnu i Hercegovinu jedan je od najjačih događaja u njenoj povijesti, referentno mjesto proizvodnje države, potreban i dovoljan uvjet za internacionalno priznanje.
S onu stranu kulture polarizacije I. Bosanskohercegovačkim javnim prostorom odnedavno se ponovno aktualizira teza o radikalizaciji. Nekim izmišljenim ili stvarnim izgredima se u medijskom oblikovanju stvarnosti pridaje veliki značaj, nezavisno od toga da li takvi slučajevi po svojoj supstanci to
© Copyright 2023 tacno.net. Sva prava zadržana.
ENG
