Vlada SAD više neće tražiti od novinara informacije o izvorima

Povezani članci

• Slovenija će biti orbanizirana
• Kina napada bogate
• U požaru u migrantskom kampu u Francuskoj desetak povređenih
• Završena opsada španske ambasade u Kabulu: Napadači ubijeni
• Slovenija: U partizanskom maršu učestvovalo 10.000 ljudi
• Putinu će biti teško da dobije rat u Ukrajini, a još teže da ga okonča, kaže britanski istoričar

Odlukom američke vlade da u istragama o curenju informacija prestane tajno prikupljati podatke o telefonskim razgovorima i prepiskama novinara okončana je dugogodišnja praksa koja je često kritikovana kao ugrožavanje slobode štampe, iako za sada nema garancija da se praksa neće moći obnoviti pod drugom administracijom, pišu svjetski mediji.

Promjena dugogodišnje prakse

Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država saopštilo je da više neće tražiti evidenciju o kontaktima novinara prilikom istrage curenja vladinih osjetljivih informacija što je promjena dugogodišnje prakse nakon što je predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) nedavno kazao kako smatra da to nije u redu, napisao je Volstrit džurnal(The Wall Street Journal).

Glasnogovornik Ministarstva Entoni Kolej (Anthony Coley) je u subotu, 5. juna, rekao da je ministarstvo dovršilo pregled zahtjeva na čekanju za evidencije novinara i da savezni tužioci ubuduće “neće tražiti obavezni pravni postupak u istragama curenja kako bi informacije o izvoru dobili od medija koji rade svoj posao”.

Tužioci su godinama tražili takve zapise u istragama curenja informacija, često nakon što su iscrpili druge mogućnosti za identifikovanje osumnjičenih, ukazuje Volstrit džurnal dodajući da je većina istraga bila usmjerena na otkrivanje podataka koji su povjerljivi.

Dugogodišnja praksa našla se u žiži interesovanja posljednjih sedmica nakon što je Ministarstvo pravde obavijestilo novinare Vašington posta (Washington Post), CNN-a i Njujork tajmsa (New York Times) da je, pod administracijom Donalda Trampa (Trump), tražilo i pribavilo snimke njihovih telefonskih razgovora iz 2017., što je izazvalo prigovore u medijima i organizacijama za slobodu štampe.

Prošli mjesec, nakon što su CNN i Vašington post otkrili informacije o sudskoj zapljeni komunikacijskih zapisa njihovih novinara, Bajden je rekao da neće dopustiti ministarstvu da preduzima takve korake tokom njegovog mandata nazvavši to “jednostavno pogrešnim” potezom.

Značajan pomak

Nova odluka američkog Ministarstva pravde da ne zahtijeva oduzimanje podataka o telefonskim razgovorima i prepiskama novinara u istragama curenja vladinih informacija predstavlja značajan pomak u politici nakon otkrivanja da su savezni tužioci posljednjih godina agresivno provodili tu praksu, ocjenjuje CNN.

No, iako se odjel pod državnim tužiocem Merikom Garlandom (Merrick) obavezao na prekid prakse, formalne smjernice u ministarstvu nisu se promijenile što, ukazuje američka televizijska mreža, znači da bi se praksa mogla obnoviti pod drugom administracijom.

CNN dodaje kako je najnovije opredjeljenje Ministarstva pravde došlo samo dan nakon što je Njujork tajms izvijestio da je ministarstvo početkom godine – najprije pod Trampovom administracijom a zatim i pod trenutnom Bajdenovom upravom – pokušalo od Gugla (Google) tajno dobiti zapise elektronske pošte četiri novinara ovog lista.

Međutim, Gugl se opirao zahtijevajući da se Njujork tajms obavijesti o vladinim pokušajima oduzimanja podataka. Brojni rukovodioci njujorškog lista bili su informisani o tim naporima, ali ih je, dodaje CNN, sudska odluka sprječavala da informacije podijele s redakcijom i izvršnim urednikom lista, sve do prošle sedmice.

Glasnogovornica Bijele kuće Džen Psaki (Jen) rekla je u subotu da “niko u Bijeloj kući nije bio svjestan sudske odluke do petka navečer” (4. juni) zbog, kako je rekla, “nezavisnosti Ministarstva pravde u određenim krivičnim slučajevima”. Dodala je da “izdavanje poziva za zapisnike novinara u istragama curenja nije u skladu s predsjednikovim političkim smjernicama prema Ministarstva pravde”.

Posljednje u nizu otkrića

Kako prenosi Njujork tajms, službenici Ministarstva pravde su nedavno saopštili da su u okviru istrage 2020. zaplijenili podatke o telefonskim razgovorima njihovih novinara iz perioda prva četiri mjeseca 2017. godine. List dodaje da je to posljednje u nizu otkrića o Trampovoj administraciji koja je potajno pribavljala komunikacijske zapise novinara u pokušaju da otkrije njihove izvore.

Glavni urednik Njujork tajmsa Din Baket (Dean Baquet) osudio je postupak Trampove administracije ističući da oduzimanje telefonskih zapisa novinara “duboko potkopava slobodu štampe” te da prijeti ušutkivanjem izvora “o kojima ovisimo kako bismo javnosti pružili ključne informacije o tome šta vlada radi.”

Službenici Ministarstva pravde su, dodaje list, oduzeli telefonske zapise od 14. januara do 30. aprila 2017. za četiri novinara.

Ministarstvo nije saopštilo koji se članak istražuje, no raspored novinara i vrijeme sugerišu da se istraga curenja informacija odnosi na povjerljive podatke o kojima se izvještavalo u članku od 22. aprila 2017. o tome kako je bivši šef FBI Džejms Komej (James B. Comey) vodio politički bremenite istrage tokom predsjedničkih izbora 2016.

List napominje da je provođenje istraga Ministarstva pravde o curenju informacija počelo od sredine mandata administracije Džordža Buša mlađeg (Georgea W. Busha), da bi se pravila krivičnih istraga koje utiču na medije preispitala i pooštrila u vrijeme Obamine administracije (Barack Obama), te je stopa novih slučajeva koja su se odnosila na curenje informacija znatno opala za vrijeme njegovog drugog mandata.

Ipak, praksa je ponovo zaživjela u vrijeme Donalda Trampa koji je, prema ocjeni Njujork tajmsa, volio napadati medije kao “neprijatelja naroda”.

U avgustu 2017. državni tužilac Džef Sešens (Jeff Sessions) rekao je da se broj upita za curenje informacija utrostručio, dok je pod njegovim nasljednikom, državnim tužiocem Vilijamom Barom (William P. Barr), agresivni pristup istragama curenja eskalirao, zaključuje list.

Neophodne reforme

Iako u subotnjem saopštenju Ministarstva pravde o prekidu tajnog prikupljanja evidencija novinara nije rečeno koliko će se široko primijeniti ta zaštita niti hoće li se dalje provoditi agresivne istrage curenja informacija, odluka predstavlja zapanjujući preokret u vezi s praksom koja je opstala u više predsjedničkih administracija, ocjenjuje Asošiejtid pres (The Associated Press).

Medijske organizacije i grupe za zaštitu slobode štampe pozdravile su odluku koja isključuje “obavezni pravni postupak” za novinare u istragama curenja informacija čime je, kako se čini, ministarstvo također najavilo da neće prisiljavati novinare da na sudu otkriju identitet svojih izvora.

Izvršni direktor Odbora reportera za slobodu štampe Brus Braun (Bruce D. Brown) rekao je da pozdravlja promjenu politike Ministarstva pravde, ali da ostaju ozbiljna pitanja bez odgovora o tome šta se dogodilo u svakom od skorašnjih slučajeva s novinarima Njujork tajmsa, Vašington posta i CNN-a.

Braun je kazao da su potrebne dodatne reforme kako bi se zaštitila osnovna prava novinara, s čime su se, dodaje AP, složili i predstavnici dva američka lista čije je podatke telefonskih razgovora i imejl prepiski reportera ministarstvo tajno pribavljalo.

“Ovo je dobrodošao korak u zaštiti sposobnosti štampe da javnosti pruži ključne informacije o tome šta njihova vlada radi”, rekao je izdavač Njujork tajmsa Artur Greg Salzberger (Arthur Gregg Sulzberger).

“Međutim, još je mnogo toga potrebno učiniti, a mi još uvijek čekamo objašnjenje zašto se Ministarstvo pravde tako agresivno ponašalo kako bi zaplijenilo evidenciju novinara”, kazao je Salzberger.

Izvršna urednica Vašington posta Sali Bazbi (Sally Buzbee) rekla je, kako prenosi AP, da novine pozivaju Bajdenovu administraciju i ministarstvo pravde “da pruže cjelovit uvid lanca događaja u obje administracije i da provedu trajnu zaštitu kako bi se spriječile bilo kakve buduće pojave.”

RSE