Više dugova, manje investicija
Trumpov skupi poreski neuspjeh

Povezani članci

• Izbeglice – pravi gubitnici turskih izbora
• Putin i Erdogan: ‘Istorijski’ dogovor bez vizije
• Inflacija u SAD ublažena, ali ne i ukroćena
• UNHCR: Blizu 80 posto sirijskih izbjeglica čine žene i djeca
• Europol: Oružje iz Ukrajine se krijumčari u EU
• Trump pobijedio na novim republikanskim predizborima, Sanders porazio Clinton

Foto: Brendan Smialowski / AFP

Donald Trump i republikanci htjeli su dokazati da smanjenje poreza donosi rast i tako se može samofinansirati. To je dvostruko propalo.

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

U jednoj disciplini 78 – godišnji Bernie Sanders ostavio je daleko za sobom svoje konkurente u trci za demokratsku predsjedničku kandidaturu: na tviteru. Nedavno je njegov račun @BernieSanders dobio desetmilionitog sljedbenika. Senator često, više puta na dan, snabdijeva svoju zajednicu na mreži sa municijom za predizbornu kampanju.

Nedavno je zadao udarac gigantu streaminga Netflixu. „Tvoja pretplata na Netflixu od 8,99 dolara košta više nego što je preduzeće prošle godine platilo na porezu na dohodak (ništa)“, tvitirao je Sandersov tim. „Mi ćemo se pobrinuti da bogati koncerni konačno plate svoj korektan udio.“

Udarac je pogodio. Činjenica je da Netflix 2018. uprkos rekordnom dobitku od 845 miliona dolara, prema  izračunu Instituta za porez i ekonomsku politiku (ITEP), nije u SAD platio ni cent poreza – nego je dobio i povrat od 22 miliona dolara od finansijskog ureda.

Preduzeće je uprkos tome odbacilo Sandersovu tvrdnju kao netačnu. U cijelom svijetu Netflix je platio 131 milion dolara poreza, “uključujući i jedan udio za jednu saveznu državu SAD”, objavila je jedna govornica bez da je ovaj udio kvantifikovala.

Od 1,5 milijardi dolara na nulu

Slično izgleda i kod logističkog koncerna FedEx. U toku jedne poslovne godine smanjilo se poresko opterećenje preduzeća sa 1,5 milijarde dolara na nulu, iznašao je “New York Times”. Razlog: Poreska reforma Donalda Trumpa, koja je snizila stopu poreza na dobit sa 35 na 21 posto, velikodušno omogućila preduzeću mogućnosti otpisa i nije zatvorila postojeće rupe u zakonu.

I FedEx pobija tu informaciju bez da daje podatke. Međutim i drugi dolaze do istog rezultata kao i “New York Times”. Prema finansijskoj stranici WalletHub FedEx je čak dobio povrat poreza od finansijskog ureda SAD – isto kao i Netflix, General Motors i Ford. Drugi su platili porez po jednocifrenim stopama, među njima Amazon, Boeing, Walt Disney i farmaceutski gigant Merck.

                                         Dobici u poreskim oazama                                   Dobici na velikim tržištima

Graf: US Bureau of Economic Analysis; Brad Setser

Poreska akrobatika velikih koncerna: Perverzni kapitalizam

Međutim u jednoj stvari je osnivač FedEx-a Frederick Smith u potpunosti u pravu: Rasterećenje američkih preduzeća, koja su prije toga, u najmanju ruku na papiru, morala plaćati najvišu poresku stopu svih OECD zemalja, bio je izričiti cilj „najveće reforme svih vremena“ kako je Trump taj projekt nekada nazvao. Ali to je trebala biti samo jedna strana tog posla. Istovremeno republikanci su obećali da će svi Amerikanci od toga profitirati. Gospodarstvo će se pokrenuti tako da će nastati nova radna mjesta i plate će rasti.

I šta je najbolje na tome: Sve to ne košta ništa jer će jači rast donijeti dodatne prihode u državnu kasu koji će nadoknaditi troškove sniženja poreza od 1,5 biliona dolara. Međutim to se do sada pokazalo kao iluzija. Umjesto rasta od tri ili čak šest posto, o čemu su Trump i njegovi partijski prijatelji maštali, američka konjuktura je ostala u međuvremenu na plusu od oko dva posto. U budžetskoj 2019. godini državni deficit je porastao na približno bilion dolara a to je 26 posto više dugova nego prethodne godine. Šta još za zagovornike smanjenja poreza ne izgleda dobro: Drugačije nego što njihov model želi, investicije preduzeća ne rastu.

One čak opadaju. U posljednje vrijeme sa godišnjom stopom od minus tri posto. Ova realnost ne odgovara čak ni teorijama gospodarsko liberalnih stručnjaka koji zagovaraju ekonomiku ponude, prema kojima smanjenje poreza ustvari funkcioniše drugačije: Preduzeća investiraju dodatne profite u nove tvornice, mašine ili slično. Zahvaljujući pametno uloženom novcu raste produktivnost i dobitak iz toga ide onda zaposlenima u formi rastućih plata. „ Ako SAD napravimo boljim mjestom za investiranje tada ćemo nesumnjivo vidjeti renesansu kapitalnih investicija“, rekao je šef FedEx-a Smith u augustu 2017. u jednom radio prenosu. Moderirao ga je Larry Kudlow, koji je danas ekonomski savjetnik predsjednika.

Četiri mjeseca kasnije Trump je potpisao poresku reformu. Međutim FedEx je, prema “New York Times”, 2018. investirao manje nego što je najavio prije usvajanja poreske reforme. 2019. su se investicije i dalje smanjile. Umjesto otvaranja  poslova milijarde se koriste za otkup vlastitih akcija i isplatu viših dividendi. I druga preduzeća rade to isto. Neki – kao Walmart – isplaćuju jednokratne bonuse zaposlenima. Plate umjereno rastu ali ovaj trend je započeo već ranije.

 „Trumpovo sniženje poreza bilo je ogroman neuspjeh“

Većina posmatrača je jedinstvena: Smanjenje poreza je – u najboljem slučaju – upalilo kratkotrajnu vatru koja se nakon toga opet ugasila. Vrhunac je dostignut u drugom kvartalu 2018. kada je bruto domaći proizvod porastao za 3,5 posto, kazao je ekonomista Goldman Sachsa Jan Hatzius stanici CNBC. Nakon toga djelovanje nestaje.

Sa gledišta kritičara smanjenja poreza time je prastara svađa ekonomskih naučnika odlučena: ta između ekonomista ponude, koji prije svega žele stvoriti dobre uslove za preduzeća i takozvanih kejnsijanaca, koji u tradiciji Britanca John Maynard Keynesa žele prije svega da podstaknu potražnju potrošača.

„Trumpovo smanjenje poreza bilo je ogroman neuspjeh – širokogrudi pokloni za preduzeća ali nikakav vidljiv porast investicija“, glasi uništavajući facit ekonomiste sa Princetona i kejnsijanca Paula Krugmana: „Dakle kritičari imaju pravo a ne oni koji podržavaju smanjenje.“

I konzervativne Krugmanove kolege ne poriču da je nešto išlo pogrešno. Jedni sada plediraju za više strpljenja. „Da li već stvarno znamo da je smanjenje poreza zauvijek `neuspjelo‘?“, pita James Pethokoukis iz thinktanka American Enterprise Institute. Možda mehanizam treba nešto više vremena.

Drugi argumentiraju da bi situacija bez tog zakona bila još lošija. Jer predsjednik je uradio sve da omete dejstvo vlastitih reformi. Trumpove kaznene carine poskupile su izgradnju novih postrojenja, trgovinski rat izaziva nesigurnost kod preduzeća. Osim toga pala je cijena nafte tako da investicije u američku  ogromnu idustriju dobijanja nafte iz škriljaca izgledaju manje lukrativne.

Jedno je u svakom slučaju u međuvremeno nesporno: “Zagovornici smanjenja poreza su reformu precijenili”, smatra Pethokoukis. To bi se moglo osvetiti. Većina Amerikanaca bila je od početka skeptična. oni bi sada mogli biti skloni da slijede pledoaje demokrata za povećanje poreza. Bernie Sanders se u svakom slučaju kladi na to.

spiegel.de