ENG
Omar Hajjam smatra se velikanom perzijske poezije. Njegove pjesme godinama su dio iranskog školskog programa. Ipak, po novom planu studenti u udžbenicima više neće moći čitati njegove rubaije, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Hajjamovi stihovi iz 11. i 12. vijeka – koji su prevedeni na više desetaka jezika – ubrajaju se među djela vrhunskih književnih i poetskih ličnosti koji su uklonjeni iz državnih školskih udžbenika, izvještavaju iranski mediji, ističući popis koji je kružio po društvenim mrežama.
Studenti će umjesto toga vjerovatno učiti o životu iranskog borca ubijenog u Siriji, gdje je Islamska republika, tokom osmogodišnjeg građanskog rata u zemlji, podupirala režim sirijskog predsjednika Bašara al-Asada.
Promjene su pokrenule široku kritiku, zbog čega je ministar obrazovanja Mohsen Haži Mirzei rekao da će se pitanje “fer i stručno” preispitati.
Od revolucije 1979. godine i stvaranja Islamske republike, udžbenici u Iranu su nekoliko puta mijenjani tako da uključuju vjerski diskurs i mladima promovišu revolucionarne, islamske vrijednosti.
Zvaničnici tvrde da su nedavno objavljene promjene dio napora da se udžbenici usklade s vjerskom obrazovnom politikom koja uključuje Osnovni dokument o reformi obrazovanja, usvojen 2011. godine, koji navodi da je zemlji potreban “obrazovni sistem koji može da materijalizuje [idealan islamski život], univerzalnu pravdu i islamsko-iransku civilizaciju”.
Poema Hušanga Ebtehadža, istaknutog pjesnika koji je nakon Islamske revolucije 1979. godine proveo neko vrijeme u zatvoru; dvije pjesme Nima Jušidža, koji je pokrenuo novi iranski poetski pokret; i kratke priče najmanje dva uticajna pisca / romanopisaca – među onima su koji bi mogli biti uklonjeni, prema iranskim medijskim izvještajima.
Osim toga, u izvještajima se navodi da su iz udžbenika uklonjena i imena istaknutog pisca Mahmuda Dolatabadija i Morteza Mošfega Kazemija, autora prvog iranskog društvenog romana, dok je ime Sadeka Hedajata, jednog od najvećih iranskih pisaca 20. vijeka, uklonjeno iz priče drugog velikog autora 20. vijeka, Mohamada Ali Džamalzade Esfahanija.
“Kad živite u [na vrijednostima utemeljenom] sistemu, da biste sačuvali njegovu prirodu birate između dva teksta, onog koji je bliži vjerovanjima i idejama ustanove,” izjavio je Hosein Gasempur Mohadam, službenik zadužen za izradu udžbenika iz književnosti u Ministarstvu obrazovanja, u intervjuu objavljenom 3. novembra za dnevnik Hamšahri.
U drugom intervjuu objavljenom prošle sedmice, Gasempur Mohadam je rekao da su udžbenici prošli kroz mnoge promjene od 2015. godine i da, kako tvrdi, nisu uklonjena glavna književna djela.
Međutim, dodao je da je trebalo napraviti mjesta za likove poput Mohsena Hodžadžija, iranskog militanata kome su ekstremisti terorističke organizacije ‘Islamska država’ (IS) 2017. godine odrubili glavu.
Iranski zvaničnici hvalili su Hodžadžija, govoreći da je on žrtvovao svoj život da bi Iran bio siguran.
“Trebao nam je prostor da bismo ukazali na mučeništvo Mohsena Hodžadžija”, rekao je Gasempur dodajući da je to “imalo prioritet” nad proslavljenim pjesnikom Hafezom iz 14. vijeka – čije se knjige poezije, koje često slave radosti ljubavi i vina, nalaze u skoro svakom iranskom domaćinstvu – i Saadi – također široko proslavljen kao jedan od najvećih iranskih klasičnih pjesnika.
U medijskim izvještajima se navodi da su neka djela, uklonjena iz udžbenika, zamijenjena drugim djelima nekih ciljanih pjesnika i pisaca, dok su druga zamijenjena djelima manje poznatih pjesnika koje je establišment podržao zbog njihovih revolucionarnih i islamskih zasluga.
U intervjuima, Gasempur se pojavio da potvrdi izvještaje, rekavši na primjer da Ebtehadžova pjesma nije “pogodna” za udžbenike i da druga njegova korištena pjesma takođe “nije služila našoj svrsi”.
Rekao je da je umjesto toga u udžbenike dodana “bolja pjesma” preminulog vjerskog i islamskog revolucionarnog pjesnika Salmana Haratija.
Sajid Paijvandi, profesor sociologije sa sjedištem u Parizu, koji je opsežno pisao o iranskom obrazovnom sistemu, kaže da su prijavljene promjene usmjerene na veću “islamizaciju” iranskog obrazovnog sistema, što je podržao vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei.
“Zvaničnici smatraju da bi, kako bi privukli mlađu generaciju, morali povećati intenzitet svoje vjerske i ideološke propagande u školama”, rekao je Paijvandi za RSE.
“Oni misle da se veliki dio mladih odvraća od religije i vladine ideologije zbog slabosti propagande u obrazovnom sistemu i masovnim medijima”, dodao je.
Također je rekao da studenti često predaju materijale koji imaju “malo književne vrijednosti” i da će objavljene promjene vjerovatno povećati volumen takvog sadržaja.
“Na primjer, životi mučenika, vjerskih ili političkih ličnosti koje favorizuje vlada, ili propagandni tekstovi poput života hrišćanke koja je promijenila vjeru i postala muslimanka”, rekao je.
Teheranski pjesnik Hafez Musavi rekao je za Radio Farda RSE-a da su promjene još jedan korak u pogrešnom smjeru.
“Ovo je politika uklanjanja drugih… Ali kao što smo vidjeli u prošlosti, to je neuspješna politika”, kazao je Musavi.
“Eliminacijom [ovih imena] iz udžbenika, [vlasti] ih neće uspjeti izbrisati iz perzijske literature i iz sjećanja našeg naroda.”
Djela nekoliko istaknutih pisaca i pjesnika, poput pjesnikinje Foruk Farohzad, koju mnogi smatraju najvažnijom iranskom pjesnikinjom ili utjecajni Ahmad Šamlu, koji je pisao o državnoj represiji, godinama nedostaju iz iranskih udžbenika. No, i dalje su veoma popularni među mnogim Irancima.
“Proteklih 40 godina pokazalo je da naša mlada generacija pronalazi načine da pristupi ovoj vrsti literature i da je pročita”, rekao je Musavi.
Mnogi, uključujući istaknutog pisca i istraživača Bahaudina Horamšahija, smatraju da bi taj potez mogao naštetiti iranskom kulturnom identitetu.
“Ako našim učenicima oduzmemo [čak] ovu polovičnu šansu da se upoznaju sa starom literaturom, nema nade da bi oni pokušali saznati više o takvim remek-djelima”, citiran je Horamšahi u iranskim medijima.
