Turska napada sirijske Kurde

Izdvajamo

• Ankara želi po svaku cijenu spriječiti preživljavanje kurdskog entiteta na svojim granicama – i to već drugog, nakon što je u Iraku uspostavljena autonomija tamošnjih Kurda. U Turskoj čitavo stoljeće traje krvava represija nad tamošnjim Kurdima, kojih u toj zemlji živi više od petnaest milijuna. PKK je 1984. pod vodstvom Abdullaha Öcalana započela pobunu u kojoj je dosad ubijeno više od 50 tisuća ljudi. Nakon izbijanja sirijskog građanskog rata 2011. tamošnji su Kurdi, organizacijski povezani s PKK-om, sljedeće godine proglasili autonomni entitet prvo nazvan "Rožava", a potom "Autonomna administracija sjeverne i istočne Sirije", koji Turska nastoji uništiti. Grčki portal News247 je u povodu posljednjih turskih akcija prozvao zapadne zemlje zbog pasivnosti: "Cinizam i hipokrizija, dupli standardi: Turska radi isto što i Rusija u Ukrajini, samo u manjem opsegu".

Povezani članci

• Izvjestiteljica EP-a za Tursku: EU treba prekinuti pregovore s Erdoganom
• Kim Jong-un pregledao novu podmornicu, sumnja se da sadrži projektile
• Povlačenje američkih trupa iz Afganistana za tri do pet godina
• Pad očekivanog životnog vijeka, obrazovanja i prihoda, navodi UN
• Južni Sudan: 724.000 osoba protjerano iz svojih domova
• Neuspeh pregovora o formiranju vlade Nemačke

U Frankfurtu je održan prosvjed protiv turskih zračnih napada na Kurde (foto Hannes P. Albert/DPA)

Ankara je započela bombardiranje sjeverne Sirije, a Erdoğan najavljuje kopnenu ofenzivu. Rusija i SAD pozivaju na suzdržanost, no Turska želi uništiti kurdsku autonomiju u Siriji

Turska je 20. studenog započela višednevno bombardiranjeo ciljeva u sjevernoj Siriji i Iraku za koje tvrdi da predstavljaju baze kurdskih terorista, a predsjednik Recep Tayyip Erdoğan najavio je da bi vrlo brzo moglo doći do nove kopnene ofenzive. Trenutna vojna kampanja “nije ograničena samo na zračnu operaciju”, rekao je Erdoğan i dodao kako će o razini sile zajedno odlučiti “nadležna tijela, ministarstvo obrane i načelnik stožera”. Ankara tvrdi da je dosad neutralizirala 254 terorista – kako naziva pripadnike Radničke partije Kurdistana (PKK), koju i Europska unija i SAD smatraju terorističkom organizacijom – i Narodnih zaštitih postrojbi (YPG), odnosno paravojske sirijskih Kurda. Ministar obrane Hulusi Akar rekao je da su uništene stotine bunkera, tunela i drugih vojnih ciljeva. Sirijski opservatorij za ljudska prava, organizacija smještena u Londonu, navodi bitno manje brojke te govori o nekoliko desetina ubijenih u turskim napadima, uključujući i pripadnike sirijske vojske, odnosno Asadovog režima. U međuvremenu su, prema izvještajima, kurdske snage raketama i minobacačima napale pogranična turska mjesta u pokrajini Gaziantep u kojima je poginulo dvoje ljudi, dok ih je više ranjeno, uključujući i osmero pripadnika snaga sigurnosti. Kao povod za operaciju Pençe-Kılıç, odnosno “Kandža-mač”, Ankara navodi bombaški napad u Istanbulu ranije ovog mjeseca, u kojem je ubijeno šestero ljudi. Turska za taj napad krivi PKK, što ta organizacija odbacuje.

Govoreći pred funkcionerima vladajućeg AKP-a, Erdoğan je u srijedu, 23. studenog izjavio da će Turska zauzeti gradove kao što su Tal Rifat, Manbiž i Ajn-al Arab (na kurdskom Kobane) “koji su izvor problema”. Ankara bi time stavila pod kontrolu najveći dio pograničnog pojasa na sjeveru Sirije, većinski naseljenog Kurdima, nakon što je veliki dio tog područja već okupirala u vojnim operacijama iz 2016. (operacija “Štit Eufrata”), 2018. (“Maslinova grana”) i 2019. godine (“Izvor mira”). Da će cilj turskog napada biti upravo Kobane, grad koji su kurdski borci 2014. obranili u epskoj šestomjesečnoj bitci protiv takozvane Islamske države (IDIL), izjavio je u intervjuu za portal Al-Monitor i zapovjednik Sirijskih demokratskih snaga (SDF) – vojnog saveza koji predvode upravo sirijski Kurdi i YPG – Mazlum Abdi.

I Sjedinjene Države i Rusija javno su pozvale Tursku na suzdržanost, odnosno iskazale protivljenje novoj kopnenoj operaciji. Obje su države vojno prisutne u Siriji. SAD je vrlo usko surađivao sa SDF-om u borbi protiv takozvane Islamske države. Određene odnose s YPG-om održava i Moskva, kojoj nije u interesu da Ankara proširi svoju okupacijsku zonu u Siriji, a na štetu Kurda i Asadovog režima iz Damaska, kojeg su upravo Rusi održali na životu brutalnom vojnom kampanjom protiv opozicije.

“Potičemo na deeskalaciju u Siriji kako bi se zaštitili životi civila i podržao zajednički cilj – poraz IDIL-a. Protivimo se svakoj nekoordiniranoj vojnoj akciji koja narušava suverenitet Iraka”, rekao je glasnogovornik State Departmenta Ned Price. Izaslanik Vladimira Putina za Siriju, Aleksandar Lavrentijev, izjavio je da je “Rusija već mjesecima činila sve što je moguće da bi spriječila bilo kakvu veliku kopnenu operaciju” te da se nada “da će uvjeriti turske kolege da se suzdrže od ekscesivne upotrebe sile”. Turska teško može započeti vojnu operaciju bez pristanka Rusije i SAD-a, međutim, obje se velesile bore za tursku naklonost pa je lako moguće da će žrtve opet ispasti Kurdi.

Ankara želi po svaku cijenu spriječiti preživljavanje kurdskog entiteta na svojim granicama – i to već drugog, nakon što je u Iraku uspostavljena autonomija tamošnjih Kurda. U Turskoj čitavo stoljeće traje krvava represija nad tamošnjim Kurdima, kojih u toj zemlji živi više od petnaest milijuna. PKK je 1984. pod vodstvom Abdullaha Öcalana započela pobunu u kojoj je dosad ubijeno više od 50 tisuća ljudi. Nakon izbijanja sirijskog građanskog rata 2011. tamošnji su Kurdi, organizacijski povezani s PKK-om, sljedeće godine proglasili autonomni entitet prvo nazvan “Rožava”, a potom “Autonomna administracija sjeverne i istočne Sirije”, koji Turska nastoji uništiti. Grčki portal News247 je u povodu posljednjih turskih akcija prozvao zapadne zemlje zbog pasivnosti: “Cinizam i hipokrizija, dupli standardi: Turska radi isto što i Rusija u Ukrajini, samo u manjem opsegu”.

Portalnovosti.com