Trgovinski spor između SAD i EU
Kiseli viski

Povezani članci

• Na fudbalskom stadionu u Švedskoj pronađena podmetnuta bomba!
• SAD: Vanredno stanje nakon što je policija ubila još jednog Afroamerikanca
• Plinska ekonomija
• Službeno potvrđeno: Hillary Clinton kandidira se za predsjednicu
• Feros: Reorganizacija Španije ili prijeti katastrofa
• Broj ukrajinskih izbjeglica u Evropi mogao bi narasti na pet miliona

Kiseli viski" />

Postaje ozbiljno u trgovinskom sporu: EU od 1. jula uvodi kaznene carine protiv SADa. Pogođena je i proizvodnja burbona u Kentakiju. Otpor prema Trumpu raste – i u vlastitoj partiji.

Uredio: Ešref Zaimbegović

Nazivaju to „Burbon – bum“: više od milijarde dolara investirao je Luisvil (Louisville), rodno mjesto američkog viskija, u svoje istorijske destilerije da bi podstakao proizvodnju i izvoz i privukao turiste, ljubitelje viskija. Najveći grad u državi Kentaki doživljava „pijano novorođenje“, piše „Forbes“.

Međutim to je sada ugroženo – zahvaljujući trgovinskom sporu američkog predsjednika Donalda Trumpa sa Evropom. Jer kao kontru  za Trumpove kaznene carine utvrdila je EU u srijedu  kaznene carine  koje će vrijediti od 1. jula. Među pogođenim američkim prozvodima pored soka od narandže, duhana, džinsa i motocikla je i burbon.

Nikakvo čudo da sada proizvođači burbona protestuju najglasnije. SAD su 2017. izvezle u EU alkoholnih pića u vrijednosti od skoro 790 miliona dolara a od toga otpada 154 miliona na burbon iz Kentakija. Trgovinski spor ugrožava cijelu industriju i šteti američkim potrošačima, protestira strukovno udruženje destilerija. „Nadam se da će ovaj konflikt uskoro biti riješen“, žali se  i Greg Fisher, gradonačelnik glavnog grada burbona Luisvila.

Kentaki je uostalom jaki Trumpov teritorij: 62,5% birača glasali su na izborima za predsjednika za kandidata republikanaca. I to bi se, prognoziraju poznavaoci, moglo uskoro promjeniti – zbog njegove tvrdoglavosti.

SAD su uvele od 1.juna 25% carine na uvoz čelika i 10% na uvoz aluminijuma. Osim toga Trump je dao da se ispitaju carine na evropska auta i autodijelove što bi pogodilo prije svih njemačke proizvođače.

Do sada su mnogi u SAD vjerovali da su Trumpove prijetnje – kao što to često biva – samo prazne riječi. Međutim da će EU i drugi trgovinski partneri koje Trump maltretira sada stvarno uvesti kontra carine šokiralo je ne samo Trumpovu bazu na terenu. Polako se širi mišljenje da bi Trumpov carinski manevar mogao  imati negativne poslijedice.

Trump se upozorava

Ministar finansija Steven Mnuchin navodno je pokušao da nagovori Trumpa da makar sjevernog susjeda Kanadu izuzme od carina. Trumpov gospodarski savjetnik Larry Kudlow je u srijedu nonšalantno ukazao na susret G-7 krajem tjedna: „Kao što možete pretpostaviti pritom će biti diskusije i o trgovini.“

Sve više industrijskih udruženja, trgovinskih komora i berzanskih stručnjaka upozoravaju na posljedice za američko gospodarstvo. Business Roundtable, grupa šefova koncerna, izračunala je da će za svako radno mjesto koje se stvori u industriji čelika biti izgubljeno 18 mjesta u drugim branšama – među ostalima u Trumpovim državama kao što je Mičigen, Ohajo, Pensilvanija i Viskonsin.

Još veći uticaj mogao bi imati otpor braće milijardera Charlesa i Davida Kocha: Oba vrhunska donatora republikanske partije najavili su ovoga tjedna više godina koncipiranu medijsku kampanju protiv Trumpovih carina i za slobodnu trgovinu. Također zahtijevaju zadržavanje ugovora o slobodnoj trgovina Nafta sa Meksikom i Kanadom, o kome Trump hoće ponovo da pregovara – i to sa obje države odvojeno – kao i ponovno nastavljanje pregovora o transpacifičkom partnerstvu (TPP) koje je Trump obustavio: „Trgovina oslobađa ljude od siromaštva i poboljšava život.“

I u Vašingtonu se u međuvremenu buni sve više republikanaca. U srijedu je nekoliko senatora iznijelo ideju za zakon koji bi obavezao Trumpa da svaki prijedlog uvoznih carina u interesu nacionalne sigurnosti iznese pred kongres. Ova ideja je podržana od šest republikanaca i četiri demokrata. Trump je u jednom telefonatau izrazio svoje neodobravanje, rekao je republikanski senator Bob Corker stanici CNN. „On nije sretan zbog ove inicijative.“

Upitno je međutim da li će Kongres odobriti ovu inicijativu. Corker je doduše rekao da „velika većina“ republikanaca stoji iza planova da se ograniči zavođenje kaznenih carina. Međutim vođstvo republikanaca i konzervativna baza se suzdržavaju da izazovu Trumpa na legislativnom nivou posebno sa gledišta novembarskih izbora za Kongres.

Šta će od toga biti odlučuje na kraju Mitch McConnell, vođa većine u Senatu. Iskra nade protivnika carina: McConnell zastupa u gornjem domu državu Kentaki.

spiegel.de