Tečni gas dolazi brodom

Drugi njemački LNG terminal započinje sa radom

Michael Brächer    
Autor/ica 16.1.2023. u 09:23

Drugi njemački LNG terminal započinje sa radom

Dolazak terminalskog broda (Foto iz novembra 2022): Veliki ciljevi – Foto: Stefan Sauer / dpa

U Lubminu sada na mrežu ide drugi njemački terminal za tečni gas. Postrojenje treba godišnje isporučivati do 5,2 milijarde kubnih metara zemnog gasa.

Piše: Michael Brächer   13.01.2023.

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Još u decembru priključen je na mrežu u Wilhelmshavenu prvi njemački terminal za tečni zemni gas (LNG), sada slijedi drugi terminal u Lubminu na Baltičkom moru: Postrojenje je u petak pušteno u pogon kako je saopštio francuski energetski koncern TotalEnergies, koji postrojenjem upravlja zajedno sa preduzećem Regas iz Lubmina. TotalEnergies će postrojenje i snabdijevati i tako postati „jedan od najvažnijih isporučilaca LNG za Njemačku“, saopštio je koncern.

Za subotu je planirano svečano otvorenje terminala. U Mecklenburg – Vorpommernu se zato očekuju savezni kancelar Olaf Scholz i ministar gospodarstva Robert Habeck. Biće prisutna i premijerka Manuela Schwesig.

U toku ruskog napada na Ukrajinu njemačka vlada je ubrzala izgradnju infrastrukture za LNG i znatno je olabavila postupak izdavanja dozvola. Vlada je sama iznajmila pet plivajućih LNG terminala. Jedan od njih pušten je u pogon u Wilhemshavenu u decembru. Tečni gas isporučuje se brodovima.

Postrojenje u Lubminu biće vođeno privatno gospodarski od lokalnog preduzeća Deutsche Regas zajedno sa TotalEnergies. Ono treba prije svega snabdijevati istočnu Njemačku sa do 5,2 milijarde kubnih metara zemnog gasa godišnje. Prema totalEnergies to je dovoljno da pokrije oko 5 posto njemačkih potreba.

Kao i u Wilhelmshavenu od ekologa ima puno kritike na projekat. „Ubrzani postupci idu na teret pažnje i okoliša”, kaže WWF. U Lubminu nastaje „znatan dodatan promet brodova“, koji jako opterećuju morski okoliš. „Energetska kriza je privremena a štete na morskom okolišu su nasuprot tomu trajne.“

Nemačka ekološka pomoć (DUH) hoće da povede pravni postupak protiv LNG postrojenja kako u Wilhemshavenu tako i u Lubminu na osnovu grešaka u postupku odobravanja. Ekološke organizacije generalno kritikuju veliku izgradnju infrastrukture za fosilne izvore energije kao što je zemni gas kao predimenzionirane i u suprotnosti sa ciljevima zaštite klime njemačke vlade.

Uvoz LNG u Evropu je prošle godine prema podacima think tanka Institute for Energy Economics and Financial Analysis porastao za 60 posto u odnosu na prošlu godinu. Najveći dio dolazi iz SAD, koje su svoje isporuke povećale za 143 posto. Katar je isporučio 23 posto više a i ruske isporuke LNG povećale su se za 12 posto. Prvi gas za terminal u Lubminu dolazi iz Egipta.

Dio uvezenog tečnog gasa se dobija frakingom. Savezno udruženje zemni gas, nafta i geoenergija (BVEG) zahtijeva ukidanje zabrane frakinga u Njemačkoj. Gas bi se tada mogao posredstvom ove sporne tehnologije proizvoditi u samoj Njemačkoj uz uslove sposobne za konkurenciju. „Mi smatramao realnim godišnju proizvodnju od 10 milijardi kubnih metara ili više, prema političkim željama“, rekao je član uprave BVEG Ludwig Möhring za „Neuen Osnabrücker Zeitung“.

Politički je to vruća tema. SPD i Zeleni odbijaju fraking – dobijanje gasa hemikalijama iz škriljaca – striktno. FDP želi ovu metodu dozvoliti i bar ispitati njenu efikasnost u Njemačkoj da bi se osigurali novi izvori energije. I Unija je za to otvorena.

spiegel.de

Michael Brächer    
Autor/ica 16.1.2023. u 09:23