Tenzije SAD i Kine i među vojnim brodovima dvije zemlje

Povezani članci

• Povratak Sirije u Arapsku ligu nakon 12 godina izolacije
• Novi Zeland: Raste broj žrtava terorističkog napada na džamije
• Keri pozvao izraelske i palestinske lidere na smirenost
• Turski lovci presreli ruski špijunski avion
• Kad represija počinje u školi
• Joe Biden potpisao historijski zakon o borbi protiv klimatskih promjena

U vrijeme dok je svijet obuzet pandemijom COVID-19 i rasta tenzija između Vašingtona i Pekinga, američki i kineski vojni brodovi su bili na ivici incidenta s tvrdnjama Kine da je protjerala američki razarač iz voda Južnog kineskog mora, što SAD negiraju, pišu svjetski mediji.

Američka mornarica u Južnom kineskom moru

Ratni brod američke mornarice izveo je u srijedu, 29. aprila “operaciju slobodne plovidbe” kako bi osporio pretenzije Kine u vodama Južnog kineskog mora, javio je CNN ističući da je to druga slična operacija u posljednjih nekoliko dana u blizini ostrva koje, prema optužbama SAD, Peking sve više militarizuje.

Operacije su uslijedile usred pojačane napetosti između Vašingtona i Pekinga zbog rukovođenja prilikom izbijanja i širenja korona virusa u Vuhanu i nakon što je američki državni sekretar Majk Pompeo (Mike) optužio Kinu da zloupotrebljava svjetsku pažnju u suzbijanju pandemije “maltretirajući” svoje susjede u Južnom kineskom moru.

Američka krstarica s projektilima na navođenje “Banker Hil” (USS Bunker Hill) u srijedu je “potvrdila prava slobode na plovidbu na Spratlijskim ostrvima u skladu s međunarodnim pravom”, saopštio je predstavnik američke mornarice.

Spratlijska ostrva, koje Kina naziva ostrva Nanša, nalaze se u južnom dijelu Južnog kineskog mora gdje nekoliko zemalja ima pretenzije na ostrvski lanac. SAD su dugo optuživale Kinu za militarizaciju Spratlijskih ostrva zbog tamošnjih razmještanja krstarećih raketa i raketa dugog dometa zemlja-zrak, ukazuje CNN.

Također, raketni razarač “Beri” (USS Barry) izveo je misiju slobodne plovidbe, u utorak 27. aprila, u blizini Parcelskih ostrva, koje Kina naziva ostrva Siša, osporavajući pretenzije Pekinga prema vodama oko ostrva u sjevernim područjima Južnog kineskog mora. Peking je nakon američke operacije u Paracelsima rekao da Vašington povećava tenzije u regiji istovremeno sprječavajući bitku protiv pandemije COVID-19.

Kineska administrativna reorganizacija

Kineska vojska optužila je Sjedinjene Države za ozbiljno kršenje “međunarodnog prava i kineski suverenitet i sigurnosne interese” učestvovanjem u “provokativnim djelima”, saopštivši da je u utorak protjerala brod američke mornarice koji je plovio Južnim kineskim morem, ističe Njuzvik (Newsweek).

“Ovi provokativni akti američke strane… ozbiljno su narušili kineski suverenitet i sigurnosne interese, namjerno su povećali regionalne sigurnosne rizike i lako bi mogli pokrenuti neočekivani incident”, navodi se u saopštenju Narodnooslobodilačke vojske (PLA) koje su prenijeli kineski mediji.

Istovremeno, napominje Njuzvik, dok PLA tvrdi da su protjerali “Beri” glasnogovornik američke mornarice demantuje tvrdnju, rekavši u srijedu da su “sve interakcije koje su se dogodile bile u skladu s pomorskim normama”.

Druga “operacija slobodne plovidbe” američkih vojnih brodova u vodama Južnog kineskog mora uslijedila je nedjelju dana nakon što je Peking pojačao kontrolu nad spornom oblašću naredbom administrativne reorganizacije teritorija tog područja. Kineske vlasti uspostavile su dva nova administrativna okruga, Siša i Nanša, koji su bili pod protektoratom obližnjeg grada Sanše, kineskoj provinciji Hainan.

U drugom potezu koji je ojačao njihov teritorijalni nadzor, vlasti u Pekingu objavile su službena kineska imena za 80 ostrva i druge regije u Južnom kineskom moru. Vašington osporava velik dio pretenzija Pekinga u spornim vodama, uključujući ostrvo Paracel, regiju nad kojom Vijetnam i Tajvan također potražuju prava, napisao je Njuzvik.

Kineski mišići na globalnoj sceni

Iako SAD negira da je tokom ove sedmice došlo do sukoba u Južnom kineskom moru između brodova američke ratne mornarice i kineskih vojnih brodova, činjenica da je Peking saopštio da je napao plovilo doprinijet će strahovima da uporedo s povećanjem tenzija s SAD-om rastu i kineske vojne agresivnosti, ocjenjuje Tajms (The Times).

Filipini, Vijetnam, Malezija, Brunej i Tajvan također tvrde da neki od stotina grebena i malih ostrva u Južnom kineskom moru pripadaju njima, ali od 2014. Peking je pojačao tvrdnje da polaže pravo na gotovo svim ostrvima – betonirajući grebene za izgradnju vojnih aerodroma opremljenih radarima, projektila i aviona. Kako bi osporio kineske tvrdnje, Vašington redovno šalje brodove svoje ratne mornarice u onom što naziva “operacijama slobodne plovidbe” namijenjenim garantovanju prava na slobodan prolaz u međunarodnim vodama.

Istovremeno, dodaje Tajms, japansko ministarstvo odrane izvještava da su kineska plovila također postala aktivnija u Istočnom kineskom moru te da je kineski nosač aviona, Liaoning, drugi put ovog mjeseca plovio između japanskih ostrva u oblasti Okinava. “Vojna ekspanzija u vrijeme kada zemlje širom svijeta zajedno rade na suzbijanju [pandemije korona virusa] nedopustiva je, sada više nego ikad”, rekao je Taro Kono, japanski ministar odbrane.

Iako nije jasno šta se zaista dogodilo između američkog razarača i kineskih ratnih brodova, incident podvlači opasan trend: Peking je odlučan da iskoristi odsustvo američkog rukovodstva i preokupaciju svijeta korona virusom da pokaže mišiće na globalnoj sceni, ocjenjuje Tajms.

List dodaje da Kina agresivno podvlači svoje geopolitičke interese u Južnokineskom moru istovremeno nastojeći da proširi svoj uticaj na svjetske vlade i multilateralne institucije poput Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), od koje su se SAD povukle. Vijetnam i Filipini protestovali su protiv nove kineske deklaracije o suverenitetu na više ostrva, ali SAD se čini da nisu voljne zauzimati strane ili ići mnogo dalje od svojih standardnih vježbi “slobodne plovidbe”, zaključuje londonski list.

Opasnost veća od virusa

“Kina će i dalje pokušavati sakriti svoju odgovornost za propust u zaustavljanju virusa koji je izbio u Vuhanu i koji ubija stotine hiljada ljudi širom svijeta. No, prevara o virusu nije najgora opasnost koju predstavlja kineski komunizam – to je samo njen najočitiji simptom”, napisala je u komentaru za Vašington post (The Washington Post) bivša ambasadorica SAD u Ujedinjenim nacijama, Niki Hejli (Nikki Haley) naglasivši da se virus mogao pojaviti u bilo kojoj zemlji ali da prijetnje iz Kine ne dolaze ni iz jedne druge države.

Kina je samo u proteklih mjesec dana hrabro proširila svoje domete, ističe Hejli navodeći kako su Hong Kongu uhapšeni vodeći prodemokratski aktivisti, intenzivirane su kineske akcije u Južnom kineskom moru kroz koje prolazi jedna trećina svjetskih brodskih isporuka. Također, Stejt department je izrazio zabrinutosti zbog kineskog testiranja nuklearnog oružja koje krši Ugovor o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnog ispitivanja.

To je samo proteklih mjesec dana, naglasila je bivša američka ambasadorica u UN-u ocjenjujući u svom komentaru za Vašington post kako Kina bilježi “višegodišnji uspjeh u brutalnosti i agresiji” navodeći kako je u domovini povećala svoje vojne mogućnosti, stvorila orvelovsku državu za nadgledanje i prisilila više od milion manjinskih građana u kampove na “ponovnu edukaciju”.

Zaključujući kako je Kina opasno drugačija sila jer se “nepokolebljivo zalaže za komunističku ideologiju i koja svoj sistem smatra superiornim”, Hejli dodaje da je usredsređivanje na ponižavajuće postupke Kine u pandemiji neophodno, ali da je virus samo mali dio prijetnji koje Kina predstavlja te da se slobodne zemlje moraju ujediniti kako bi je zaustavile.

RSE