Talibani u prodoru: Američki neuspjeh u Afganistanu

Povezani članci

• SAD, Velika Britanija i Francuska za snažnu i obavezujuću rezoluciju UN-a o Siriji
• Fabijus: Nove sankcije ako ako separatisti napadnu Marijupolj
• Makron i Konte za “centre za azil” u afričkim zemljama
• Zbog američkog Anti-Opec zakona: Saudijska Arabija prijeti dolaru i američkim frakerima
• WHO: Evropa mora djelovati odmah ili rizikovati strožije COVID mjere kasnije
• Turska: Pritvor za 103 univerzitetska profesora

Foto: REUTERS

Mir sa afganistanskim talibanima nije na vidiku. Misija koju vodi SAD prema mnogim studijama je promašaj – i zbog arhaičnog društva na Hindukušu.

Piše: Uwe Klußmann
Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Vojnik afganistanske armije i borac Talibana stoje u razgovoru pokraj vojnog vozila u provinciji Ghazni na jugu Afganistana. Taliban kaže: „Mi nećemo da se borimo protiv afganistanskih vojnika nego protiv stranaca.“ Vladin vojnik je saglasan: „To je inostrana zavjera koja nas Afganistance tjera u međusobnu borbu.“

Ovaj susret koga je posmatrao jedan saradnik Internacionalne krizne grupe u junu 2018. osvjetljava jedan dramatični zaokret: 17 godina poslije početka vojne intervencije vođene SAD ova operacija je pred slomom. U okviru Nato misije “Resolute Support” na Hindukušu se još uvijek nalazi 20.000 vojnika, više od polovine su Amerikanci. Međutim jedva da imaju uticaj na odnose u zemlji.

SAD i afganistanski predsjednik Ashraf Ghani, koga oni podržavaju i koji je bio američki državljanin, iznenadili su početkom juna sa jednostranim primirjem u toku Bajrama. Prije toga američki predsjednik Donald Trump je u augustu 2017. predložio da se u Afganistanu traži „političko rješenje“ koje bi uključilo i „dijelove Talibana“.

Sa američkom podrškom predsjednik Ghani je 19. augusta proglasio novo primirje za tri mjeseca. Primirje je još uvijek nestabilno a dogovor sa Talibanima se istražuje.

Kao što pokazuju izvještaji Nato, američkih službi i renomirane Internacionalne krizne grupe Amerikanci su u svojoj kampanju ostali neuspješni slično Britancima i Sovjetima. Svi oni su sami sebe precjenili.

 „Suviše novca“ za korumpirane i dezertere

Uzroci ovoga fijaska istraživani su u analizi Specijalne generalne inspekcije za obnovu Afganistana (SIGAR) početkom ove godine.

Osnovna teza: „Velike sume dolara za stabilizaciju“ prije svega su “omogućile korupciju”. To je „pojačalo konflikte“ i konačno „podupiralo pobunjenike“. SAD su, to je zaključak, „ previše i suviše brzo“ davale novac koji je nestao u kasama klanova.

Ovim greškama hranjena je mržnja siromašnih – voda na mlin Talibana. Kao posledicu toga afganistanska vlada izgubila je kontrolu nad više od polovine zemlje, među kojima je i provincija Helmand na jugu.

Na „trend pogoršanja sigurnosne situacije“ upozoravala je Internacionalna krizna grupa već u junu 2014. Njen dosije je analizirao afganistanske sigurnosne snage subvencionirane od Amerikanaca: brutalnim postupcima, otmicama i mučenjima tjerali su nove borce u ruke Talibana, najčešće iz redova nezaposlenih Afganistanaca.

Rekordni porast kod opijuma

Prema jednoj studiji Odbora za odbranu i sigurnost Nato parlamenta od aprila afganistanska armija i policija jedva da su sposobne na otpor prodoru Talibana. Fluktuacija iznosi svake godine 25 do 30 postotaka. „Loše vodstvo“ podstaklo je masovna dezerterstva, stoji u jednom izvještaju.

Katastrofalan je rezultat američke intervencije i kod teme trgovine drogom: Prema najnovijem izvještaju nadležnog biroa UN za borbu protiv droge procjenjena proizvodnja opijuma u Afganistanu 2017. veća je u poređenju sa prethodnom godinom za 63% i iznosi 9.000 tona. Jedna studija Internacionalne krizne grupe vidi uzrok u „rastućoj korupciji na državnoj strani“. Tako „korumpirani državni činovnici i elita bliska državi već dugo imaju udio u poslovima sa opijumom“.

Talibani se u ovoj situaciji profiliraju pozivima na borbu protiv „korumpiranog i neefikasnog režima“ i kao „branioci religije i domovine“. Oni se prezentiraju kao zaštitnici naroda protiv „arogantnih Amerikanaca“ i „nevjerničkih intervencionista“. Podršku imaju prije svega u najvećoj narodnosnoj grupi, kod Paštuna. Oni danas predstavljaju 40% stanovništva.

Afganistan kao laboratorij nasilja svetog rata

Talibani dobijaju pomoć od pakistanske tajne službe i od sponzora iz Saudijske Arabije i Katara. Oni su još za vrijeme sovjetske intervencije 1979. do 1989. napravili od Afganistana laboratorij nasilja svetog rata.

Ustanici protiv stranih osvajača dobijali su energiju i tada i danas iz arhaične organizacije afganistanskog društva. Tamo duhovni i veleposjednici predvode milione analfabeta.

Kada se ukazala propast njihove intervencije Sovjeti i njihovi štićenici u Kabulu ponašali su se slično kao sada Amerikanci: Tražili su primirje sa pobunjenicima.

To mi nije koristilo: Poslednje sovjetske trupe morale su se u februaru 1989. povući.

spiegel.de