Talas štrajkova u Francuskoj ne pomijera Macrona u odluci o penzionim reformama

Autor/ica 👤RSE 9.2.2023. u 08:56

Povezani članci

Foto: Reuters – Oko 1,27 miliona francuskih radnika protestovalo je 31. januara protiv prijedloga o penzionisanju, dok je na uličnim demonstracija 7. februara, u 200 francuskih gradova, učestvovalo oko 757.000 ljudi.

Uprkos talasu štrajkova ujedinjenog fronta radničkih sindikata i širokom protivljenju javnosti, čini se da francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) ne odustaje od planova svoje vlade za podizanje zakonske starosne granice za penzionisanje.

Ipak, kontinuirani radnički pokret, koji je nove ulične demonstracije zakazao za subotu, 11. februara, sve više narušava podršku zastupnika iz Makronove stranke koja nema većinu u Narodnoj skupštini, gdje se ovih dana vode burne rasprave o penzionim reformama, pišu svjetski mediji.

Radnici na ulicama

Treći talas štrajkova radnika protiv vladinog prijedloga o penzionisanju održan je širom Francuske u utorak, 7. februara, dan nakon što je počela parlamentarna rasprava o reformi penzionog sistema, predstavljajući test Makronove sposobnosti da donese promjene iako njegova stranka nema većinu u Narodnoj skupštini, napisao je Rojters (Reuters).

Na početku protestnog marša u Parizu, sindikalni lideri Filip Martinez (Philippe) iz krajnje lijevog CGT-a i Loren Berger (Laurent) iz umjerenog CFDT-a stali su rame uz rame da osude penzionu reformu. “Ova reforma će preokrenuti živote nekoliko generacija. Ako vlada tvrdoglavo ide naprijed, pojačat ćemo naš protest dužim i težim akcijama”, rekao je Martinez.

Francuska vlada smatra da ljudi moraju raditi dvije godine duže, što za većinu znači do 64. godine života, kako bi se održao budžet jednog od, ističe Rojters, najizdašnijih penzionih sistema u industrijskom svijetu.

Vlada također tvrdi da će reforma omogućiti bruto uštede od više od 17 milijardi eura godišnje do 2030. godine. S druge strane, naglašava agencija, sindikati i ljevičarski protivnici smatraju da se novac može naći na drugim mestima, posebno od bogatih, i da je radnicima potrebna zaštita.

Ipak, čini se da je učešće u štrajku manje nego nedelju dana ranije, dok iz vlade poručuju da će pratiti ulične proteste kako bi procijenili koliko je jako protivljenje javnosti.

Francuska vlada je saopštila da je oko 757.000 ljudi učestvovalo u više od 200 uličnih demonstracija u utorak, napisao je Gardijan (The Guardian), dodajući da je štrajk obustavio ili poremetio rad gradskog, željezničkog i avio saboraćaja, pojedinih škola i univerziteta.

Ankete i dalje pokazuju da većina Francuza ne odobrava Makronov plan da se podigne starosna granica za odlazak u penziju i da se poveća broj godina u kojima ljudi moraju plaćati doprinose za punu penziju, ukazuje list uz pojašnjenje da je trenutna starosna granica za penzionisanje od 62 godine najniža od svih velikih evropskih ekonomija.

Burne parlamentarne rasprave

Na početku ovosedmične debate o planovima za reformu penzionog sistema u Narodnoj skupštini, donjem domu francuskog parlamenta, Makronova vladajuća centristička grupa suočila se, kako ističe Gardijan, sa burnim scenama vikanja i lupanja pojedinih zastupnika.

Ministri su se u ponedjeljak, 6. februara, isprva borili da budu saslušani dok je, prema pisanju londonskog lista, opozicija s lijeve strane vikala da su ministri ti koji su unijeli “haos” u zemlju. “Mlađe generacije vas mrze”, rekao je vladinim zvaničnicima jedan poslanik na radikalnoj ljevici.

Ministar finansija Gabrijel Atal (Gabriel Attal) rekao je da vlada radi kako bi spasila francuski penzioni sistem i da postoje dvije opcije: Makronovi planovi ili mogući “bankrot” sistema.

Makronovi centristi su u slabijoj poziciji u parlamentu nakon što su, podsjeća Gardijan, izgubili apsolutnu većinu na opštim izborima prošlog juna. Kako bi usvojili nacrt zakona o penzijama, suočavaju se s napetim pregovorima kako bi dobili podršku poslanika desničarske stranke Republikanci (Les Republicains).

Bez podrške desnice, ukazuje list, vlada bi u teoriji mogla pribjeći kontroverznim izvršnim ovlastima da progura planove bez glasanja. Međutim, premijerka Elizabet Born (Elisabeth Borne), svjesna galame i daljnjih protesta koji bi mogli proizaći iz toga, sugerisala je da to nije opcija.

Međutim, bitka za penzije je politički rizična i najteži je domaći izazov Makronovog drugog mandata, ocjenjuje u drugom tekstu Gardijan, dodajući da je penzioni sistem stalno žarište francuske politike jer se smatra kamenom temeljcem društvenog modela zemlje.

Makron, koji je došao na vlast 2017. godine obećavajući pro-poslovnu transformaciju Francuske kako bi se smanjili porezi i prepravio socijalni model i sistem socijalne pomoći, mjesecima je pod pritiskom da donese neki podsticaj svom drugom mandatu.

Vlada ima rok do kraja marta da pokuša da usvoji zakon tako što će pristati na izmjene s desne strane, napisao je Gardijan uz ocjenu da bi potpuno odustajanje i odlaganje promjena penzija ostavilo Makrona oslabljenim u zemlji u posljednje četiri godine njegovog mandata.

Borba za svaki glas

Dok protestni pokret dobija na zamahu, nekoliko zastupnika iz Makronove stranke Preporod prijete da će glasati protiv prijedloga o penzionim reformama, napisao je ističe Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).

Iako Makron nastoji da zadrži svaki glas u Narodnoj skupštini, neki zastupnici iz stranke Preporod i njenih centrističkih saveznika kažu da predložena revizija penzionog sistema “kažnjava” žene koje su imale djecu i ljude koji su počeli raditi ranije u mladosti. To također rizikuje povećanje nezaposlenosti među starijim radnicima, tvrde oni.

“Ne možemo provoditi reforme protiv volje ljudi”, rekla je zastupnica partije Preporod, Barbara Pompili, govoreći u ponedjeljak (6. februar) na radiju, prenosi američki list i dodaje da je Pompili naglasila kako predložene mjere moraju biti poboljšane.

U međuvremenu, dodaje list, konzervativni Republikanci i dalje su podijeljeni oko predloženih mjera, a neki članovi su se okrenuli lijevo od Makrona i zahtijevali više izuzetaka od povećanja starosne granice za odlazak u penziju.

Bez njihove podrške, naglasio je Volstrit džurnal, Makron neće imati glasove da prođe reviziju zakona o penzijama – jedan od glavnih planova njegove predizborne platforme kada je ponovo izabran u aprilu.

List također ukazuje na podatke francuskog ministarstva unutrašnjih poslova prema kojima je 31. januara, oko 1,27 miliona francuskih radnika protestovalo protiv prijedloga o penzionisanju, dok je 19. januara na ulice izašlo 1,12 miliona Francuza.

Bez znakova odustajanja

Protesti francuskih radnika postali su veliki test za Makrona nakon njegovog ponovnog izbora prošle godine, dok nedavna istraživanja javnog mnjenja pokazuju da se više od dvije trećine Francuza protivi njegovom prijedlogu. Ipak, čini se da ni Makron niti ujedinjeni front radničkih sindikata ne odustaju, piše Njujork tajms (The New York Times).

Vlada je najavila mjere za ublažavanje otpora reformi penzionog sistema: povećanje minimalne mjesečne penzije na 1.200 eura, stalna izuzeća koja omogućavaju onima koji počnu raditi u mlađoj dobi da se ranije penzionišu i druge mjere za pomoć starijim osobama da ostanu zaposleni.

Kako vlada ne pokazuje znakove odustajanja od podizanja zakonske starosne granice za odlazak u penziju, sindikati najavljuju kontinuirani nastavak protesta i štrajkova, koji se nastavljaju u subotu, 11. februara.

Ovo je, ističe Njujork tajms, drugi put da su Makronovi planovi o reformi penzionog sistema naišli na žestok otpor javnosti i sindikata.

Tokom 2019., u vrijeme njegovog prvog mandata, napor Makrona da revidira velikodušni francuski penzioni sistem doveo je do ogromnih uličnih protesta i žestokih štrajkova, uključujući jedno od najdužih zaustavljanja transporta u istoriji zemlje. Vlada je odustala od tih planova zbog pandemije COVID-19.

Ovaj put Makron se nada da će prebroditi proteste i dobiti zakon kroz burne debate u Narodnoj skupštini, slično kao što je to učinio bivši predsjednik Nikolas Sarkozi (Nicolas Sarkozy) 2010., kada je uprkos ogromnim demonstracijama podigao starosnu granicu za odlazak u penziju sa 60 na 62 godine.

RSE