Šta je stvarno potrebno da bi se spasila Amazonija

Izdvajamo

• Predsjednik Lula ima veliku šansu: za spašavanje Amazonije postoji veliki međunarodni interes i podrška jer borba protiv klimatskih promjena ovisi i o tomu. Ako Lula podrži progresivnu stranu svoje vlade može stvarno nešto učiniti. Međutim ja nisam ubjeđena u to da će nas njegova vlada voditi u tom pravcu. Samo pravi zaokret može osigurati budućnost Amazonije. Ja to ne kažem kao sanjar koji živi u Sao Paolu i želi spasiti prašumu. Postoji dugoročno izgrađeni politički koncepti od lokalnih ljudi i organizacija. Ovi ljudi kažu: Konac, mi ne možemo više. Mi zahtijevamo pravi zaokret, plan tranzicije, koji nas udaljava od iskorištavanja prirodnih resursa u regionu i predviđa rehabilitaciju eko sistema. Rijeke u Amazoniji su zbog rudnika sve više zagađene živom. Kako ćemo ukloniti ovu živu iz vode i iz ljudskih tijela koja su time zatrovana? To su pitanja koja moramo postaviti.

Povezani članci

• Porošenko apeluje na Moskvu da povuče svoje snage
• Eruptirao najviši vulkan u Indoneziji
• Njemačka 2023.: energija, jedinstvo društva, Rusija, Kina
• Obaveštajni izveštaj: Ekstremisti predstavljaju pojačanu pretnju za SAD
• Pjongjang objavio da ulazi u “ratno stanje” s Južnom Korejom
• Protesti u Washingtonu zbog masovnog prisluškivanja

Prašuma i iskrčene površine u amazonskoj državi Para u Brazilu – Foto: Ivan Valencia / Bloomberg / Getty Images

Brazilski predsjednik Lula pozvao je ovoga tjedna na samit o Amazoniji u Belem, medijski djelotvoran veliki ekološki događaj o spašavanju prašume. Organizacije domorodaca i ekologa su razočarane rezultatima.

Intervju vodila Nicola Abe, Sao Paulo 11.08.2023.

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Ana Carolina Alfinito, rođena 1995., je pravna savjetnica dobrotvorne organizacije Amazon Watch u Brazilu i istražuje u pravnom odjeljenju zaklade Getulio Vargas. Njeno težište leži na ekološkom pravu i pravima domorodačkih naroda. Ona je studirala na Hertie School of Governance u Berlinu i doktorirala na institutu Max Planck u Kelnu.

Namjera zvuči dobro: U sjeverobrazilskom Belemu sastali su se ovoga tjedna na samitu šefovi država i vlada država u kojima leži Amazonija prvi puta nakon 14 godina. Da bi ekološki sistem Amazonije relevantan za svjetsku klimu održali oni žele ubuduće bolje sarađivati.

Pozvao ih je brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva, koji je nedavno izazvao udarne vijesti jer se krčenje prašume od početka njegovog mandata znatno smanjilo. Međutim o konkretnim mjerama šefovi država i vlada Brazila, Perua, Kolumbije, Venecuele, Ekvadora i Bolivije, Gvajane i Surinama nisu se mogli dogovoriti. Pravnica Ana Carolina Alfinito iz NGO Amazon Watch objašnjava u intervjuu kako treba ocijeniti ovaj prominentni samit i zašto Lulin bilans Amazonije nije ni blizu tako ubjedljiv kako izgleda.

SPIEGEL: Gospođo Alfinito, kako ste zadovoljni sa rezultatima samita o Amazoniji?

Ana Carolina Alfinito: U Belemu se nisu sastali samo predsjednici. Bio je još jedan samit na kome su učestvovale organizacije za zaštitu okoline i predstavnici domorodačkih naroda. I mi iz Amazon Watcha bili smo tamo zastupljeni. Iz toga je stajala ideja da se saslušaju pogođeni stanovnici Amazonije i njihova iskustva uključe u to šta zaključe šefovi vlada. Mora se reći da to nije uspjelo.

SPIEGEL: Šta zahtijevaju ove organizacije i građani?

Alfinito: Rezultati alternativnog samita bili su veoma jasni: Prema njima treba da se utvrdi vremenski plan za obustavu krčenja šume. Osim toga treba se zaustaviti dalje iskorištavanje nafte u Amazoniji i spriječiti druge forme iskorištavanja prirodnih izvora minerala. Zakoni koji to omogućavaju trebaju biti anulirani. Nažalost predsjednici su to ignorisali u svojoj zaključnoj izjavi. U njoj nisu napisani obavezujući ciljevi za zaustavljanje krčenja prašume  i eksploataciju sirovina.

SPIEGEL: Da li je dakle cijeli samit bio jedna tužna propagandna numera?

Alfinito: Ja to tako ne bih rekla. Važno je da se šefovi vlada država Amazonije opet sastanu, da bi razgovarali o Amazoniji i dogovorili političke mjere. Amazonija je veoma kompleksan ekološki sistem o kome se mora razmišljati nadnacionalno. U regionu operira organizovani kriminal takođe prekogranično. Radi se o ilegalnoj eksploataciji zlata i drugih minerala, trgovini drvetom, divljim životinjama ali i drogom. Ove kriminalne organizacije prodiru u domorodačka područja – i lobiraju u glavnoj politici. Zbog toga su potrebni nadnacionalni odgovori. Na drugu stranu rezultati samita su razočaravajući.

SPIEGEL: Koji šefovi država su zahtijevali konkretne korake a ko je blokirao?

Alfinito: Prema svemu što sam čula kolumbijski predsjednik Gustavo Petro najjače se zalagao za zaustavljanje eksploatacije nafte u području Amazonije. Nažalost očigledno je to bila brazilska vlada koja je učinila sve da to blokira.

SPIEGEL: Zato što predsjednik Lula i dalje čvrsto stoji za projektom eksploatacije nafte na ulaznom području Amazonije?

Alfinito: Koliko mi danas znamo brazilski predsjednik i dalje podupire ovaj projekat. Čak i u kuloarima samita govorio je o tome da on sanja o eksploataciji nafte u području Amazonije i vjeruje da bi ona mogla sada započeti. To stvarno nije to o čemu bismo trebali diskutovati. Civilno društvo se jasno postavilo protiv eksploatacije nafte na području Amazonije.

SPIEGEL: Brazilski ured za ekologiju Ibama nedavno je ipak zaustavio odgovarajući projekt državne naftne kompanije Petrobas.

Alfinito: Nažalost to nije okončano. Ibama je samo zatražila dodatne studije jer inače ne može dati licencu. To u budućnosti može izgledati drugačije; licenca može biti izdata. Lula je jasno rekao da on vjeruje da može riješiti probleme sa Ibamom.

SPIEGEL: Koliko je već veliki konflikt između predsjednika Lule u njegove ministrice ekologije Marine da Silva?

Alfinito: Već odavno postoji napetost između predsjednika, kongresa i ministarstava za ekologiju i pitanja domorodaca. Oba ministarstva su već oslabljena zaključcima kongresa. Ministarstvu za domorodačka pitanja oduzeta je nadležnost za određivanje domorodačkih zaštićenih oblasti i ponovo prebačena u ministarstvo pravde. Pitanje eksploatacije nafte ima potencijal da ovi konflikti eskaliraju.

SPIEGEL: Pritom je predsjednik Lula ipak internacionalno slavljen jer od njegovog nastupa je krčenje šume  u Amazoniji jako smanjeno.

Alfinito: To je stvarno tako. Podaci, koji su generirani satelitskim slikama se veoma pouzdani. To opet pokazuje: Državne institucije tačno znaju kako se krčenje šuma može zaustaviti – to nije nerješiva misterija. Pod predsjednikom Jairom Bolsonarom je samo namjerno i sistematski rađeno suprotno. Vlada pod Lulom je nasuprot tomu poduzela odmah djelotvorne mjere: Nadzor je opet povećan, niz operacija se provodi u zaštićenim oblastima. Usto dolaze strukturne mjere: Opet se investira u alternativne gospodarske modele koji funkcionišu u skladu sa šumom i utvrđene su nove zaštićene oblasti. I retorika vlade je sasvim drugačija. Predsjednik Lula jasno govori o kraju krčenja šume – i pojašnjava da kriminalno ponašanje neće ostati nekažnjeno.

SPIEGEL: Kako se slažu ta dva načina ponašanja brazilskog predsjednika?

Alfinito: Oni su proturječni. Predsjednik Lula očigledno misli da ispravno urađena eksploatacija nafte čak i u Amazoniji može biti održiva i ne mora voditi ka krčenju šuma i razaranju okoliša. Mi znamo da to nije moguće. Svaki način eksploatacije nafte donosi sa sobom značajne promjene i razaranja za okolnu oblast. Civilno društvo je izuzetno skeptično prema ovoj ideji. A ne radi se samo o nafti nego i o eksploataciji drugih minerala koji će postati relevantni time što Globalni sjever ubuduće želi više koristiti zelenu energiju.

SPIEGEL: Da li je energetski zaokret opasnost za Amazoniju?

Alfinito: Prelazak na čistu energiju u Evropi, Sjevernoj Americi i Kini vodiće do velikog porasta potražnje za određenim sirovinama koje su potrebne za izgradnju vjetrenih parkova, fotonaponskih postrojenja i baterija za električne automobile. Ne radi se samo o litijumu, o čemu se puno diskutuje, nego naprimjer i o aluminijumu. Boksit je sirovina za aluminijum a Brazil četvrti najveći proizvođač na svijetu. Imamo i četvrte najveće zalihe koje uglavnom leže u državi Para u Amazoniji. Jasno je da se u regionu Amazonije ubuduće mogu očekivati još žešći socijalni i ekološki konflikti. U tom kontekstu, upravo je propuštena važna prilika.

SPIEGEL: Je li stvarno bilans Amazonije predsjednika Lule ambivalentan?

Alfinito: Predsjednik Lula ima veliku šansu: za spašavanje Amazonije postoji veliki međunarodni interes i podrška jer borba protiv klimatskih promjena ovisi i o tomu. Ako Lula podrži progresivnu stranu svoje vlade može stvarno nešto učiniti. Međutim ja nisam ubjeđena u to da će nas njegova vlada voditi u tom pravcu. Samo pravi zaokret može osigurati budućnost Amazonije. Ja to ne kažem kao sanjar koji živi u Sao Paolu i želi spasiti prašumu. Postoji dugoročno izgrađeni politički koncepti od lokalnih ljudi i organizacija. Ovi ljudi kažu: Konac, mi ne možemo više. Mi zahtijevamo pravi zaokret, plan tranzicije, koji nas udaljava od iskorištavanja prirodnih resursa u regionu i predviđa rehabilitaciju eko sistema. Rijeke u Amazoniji su zbog rudnika sve više zagađene živom. Kako ćemo ukloniti ovu živu iz vode i iz ljudskih tijela koja su time zatrovana? To su pitanja koja moramo postaviti.

spiegel.de