Sloboda medija u katastrofalnom stanju u rekordnom broju zemalja, pokazuje izvještaj

Izdvajamo

• Izvještaj pokazuje da brzi tehnološki napredak dopušta vladama i političkim akterima da iskrivljuju stvarnost, a lažni sadržaj je lakše objaviti nego ikad prije.

Povezani članci

• Izraelska vojska napala ciljeve Hamasa u znak odmazde
• Britanija: Napuštamo EU 31. oktobra bez obzira na sve
• Janet Yellen postala prva žena na čelu Ministarstva finansija SAD-a
• Knjiga koja razotkriva Donalda Trumpa: Puno vatre, puno bijesa
• Victor Ponta priznao neočekivani poraz na predsjedničkim izborima
• Koji su Američki uspjesi u antiterorističkoj borbi ?

Tuniski novinari na protestu. Tunis je pao za 27 mjesta na Svjetskom indeksu slobode medija. Foto: FETHI BELAID/AFP/Getty Images

Svjetski dan slobode medija obilježava se danas, 3. maja, a ovogodišnji moto je „Sloboda izražavanja kao pokretač svih drugih ljudskih prava“.

Sloboda medija je u lošem stanju u rekordnom broju zemalja, pokazuje najnoviji godišnji pregled, koji upozorava da dezinformacije, propaganda i umjetna inteligencija predstavljaju sve veću prijetnju novinarstvu, piše The Guardian.

Svjetski indeks slobode medija otkrio je šokantan pad, s brojem od 31 zemlje za koju se smatra da je u “vrlo ozbiljnoj situaciji”, što je najniži rang u izvještaju, u odnosu na 21 zemlju prije samo dvije godine.

Povećana agresivnost autokratskih vlada – i nekih koje se smatraju demokratskim – zajedno s “masovnim dezinformacijskim ili propagandnim kampanjama” uzrokovala je da situacija ide s loše na goru, prema popisu koji je objavila zagovaračka skupina Reporteri bez granica (RSF).

“Ove godine na karti RSF-a ima više crvenog nego ikad prije, budući da autoritarne vođe postaju sve hrabrije u svojim pokušajima da ušutkaju medije”, rekao je glavni tajnik RSF-a Christophe Deloire za Guardian. “Međunarodna zajednica se mora probuditi i djelovati zajedno, odlučno i brzo, kako bi preokrenula ovaj opasni trend.”

Svjetski dan slobode medija uspostavljen je kako bi podsjetio vlade na njihovu dužnost da podržavaju slobodu izražavanja. Međutim, okruženje za novinarstvo danas se smatra “lošim” u sedam od 10 zemalja, a zadovoljavajućim u samo tri od 10, prema RSF-u. UN kaže da 85% ljudi živi u zemljama u kojima je sloboda medija opala u posljednjih pet godina.

Istraživanje procjenjuje stanje medija u 180 zemalja i teritorija, posmatrajući sposobnost novinara da objavljuju vijesti u javnom interesu bez uplitanja i bez prijetnji po njihovu sigurnost, navodi britanski list Guardian.

Izvještaj pokazuje da brzi tehnološki napredak dopušta vladama i političkim akterima da iskrivljuju stvarnost, a lažni sadržaj je lakše objaviti nego ikad prije.

“Razlika se zamagljuje između istinitog i lažnog, stvarnog i umjetnog, činjenica i laži, ugrožavajući pravo na informaciju”, stoji u ovom izvještaju. “Neviđena mogućnost petljanja u sadržaj koristi se za potkopavanje onih koji utjelovljuju kvalitetno novinarstvo i slabljenje samog novinarstva.”

Umjetna inteligencija “prouzrokuje daljnju pustoš u medijskom svijetu”, navodi se, s AI alatima koji “probavljaju sadržaj i vraćaju ga u obliku sinteza koje krše načela strogosti i pouzdanosti”. Ovo nije samo pisani AI sadržaj, već i vizualni. Slike visoke rezolucije koje izgledaju kao da prikazuju stvarne ljude mogu se generisati u nekoliko sekundi.

U isto vrijeme, vlade sve više vode propagandni rat. Rusija, koja je već pala na ljestvici prošle godine nakon invazije na Ukrajinu, pala je za još devet mjesta. Državni mediji ropski ponavljaju liniju Kremlja, dok su opozicioni mediji otjerani u egzil. Prošlog mjeseca Moskva je uhapsila reportera Wall Street Journala Evana Gershkovicha, prvog američkog novinara uhapšenog u Rusiji pod optužbom za špijunažu od kraja hladnog rata.

U međuvremenu su tri zemlje: Tadžikistan, Indija i Turska pale iz “problematične situacije” u najnižu kategoriju. Indija je bila u posebno oštrom padu, pala je za 11 mjesta na 161., nakon preuzimanja medija od strane oligarha bliskih Narendri Modiju. Indijska štampa se prije smatrala prilično naprednom, ali stvari su se radikalno promijenile nakon što je hinduistički nacionalistički premijer preuzeo vlast. Ove godine BBC je pretresla državna agencija za finansijski kriminal u potezu koji je naširoko osuđen kao čin zastrašivanja nakon što je BBC-jev dokumentarac kritizirao Modija.

U Turskoj je administracija predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana pojačala progon novinara uoči izbora zakazanih za 14. maj, rekao je RSF. Turska zatvara više novinara nego bilo koja druga demokratija.

Neki od najvećih padova indeksa 2023. bili su u Africi. Donedavno regionalni model, Senegal je pao za 31 mjesto, uglavnom zbog kaznenih prijava protiv dvojice novinara, Pape Alé Nianga i Pape Ndiayea. Tunis je pao za 27 mjesta kao rezultat rastućeg autoritarizma predsjednika Kaisa Saieda.

Bliski istok najopasnije je područje na svijetu za novinare. Ali ni Amerika više nema nijednu zemlju obojenu zelenom bojom, što znači “dobra”, na karti slobode štampe. SAD je pao za tri mjesta na 45. mjesto. Azijsko-pacifičku regiju povukli su režimi neprijateljski nastrojeni prema novinarima, poput Mianmara (173.) i Afganistana (152.), piše Guardian.

“Svjedoci smo zabrinjavajućih trendova, ali veliko je pitanje jesu li ti trendovi štucanje ili znak da svijet ide unazad”, rekao je Guilherme Canela, globalni voditelj za slobodu govora pri UNESCO-u. “Fizički napadi, digitalni napadi, ekonomska situacija i pooštravanje propisa: suočavamo se sa savršenom olujom.”

Zaseban izvještaj UNESCO-a objavljen u srijedu navodi da je zdrava sloboda izražavanja pomogla procvatu mnogih drugih temeljnih prava.

Nordijske zemlje dugo su bile na vrhu ljestvice RSF-a, a Norveška je ostala na prvom mjestu indeksa slobode medija već sedmu godinu zaredom. No, druga je zemlja koja nije nordijska: Irska. Nizozemska se vratila među prvih 10, popevši se za 22 mjesta, nakon ubistva kriminalističkog reportera Petera R de Vriesa 2021. godine. Velika Britanija je navedena na 26. mjestu.

Prema RSF-u i drugim skupinama za slobodu medija, medijski krajolik zapadnog svijeta ostaje mješovit, s političkim i finansijskim pritiscima.

Odbor za zaštitu novinara sa sjedištem u New Yorku je u svom izvještaju izrazio zabrinutost zbog rastućeg populizma i neliberalnih vlada poput onih u Mađarskoj i Poljskoj koje gaze vladavinu prava, uključujući slobodu štampe. Malteška novinarka Daphne Caruana Galizia i slovački novinar Ján Kuciak ubijeni su u vezi sa svojim radom.