Sjedinjene Države odbacile ruski zahtjev o zabrani ulaska Ukrajine u NATO

Povezani članci

• Milijarder Blumberg u trci za predsedničkog kandidata demokrata SAD
• Austrijanci poručili: ‘Balkanska ruta’ trajno zatvorena
• Najmanje osam mrtvih u tornadima u Teksasu
• Demonstranti u Iranu zapalili kuću ajatolaha Homeinija
• Suvišna Amerika
• Većina Europljana smatra Islamsku državu glavnom prijetnjom

Foto: Ting Shen/XINHUA/PIXSELL

Sjedinjene Države su odbile zahtjev Rusije da zaustave dalje širenje NATO-a na istok, ali su ponudile ono što su nazvali “ozbiljan diplomatski put” za rješavanje žestoke konfrontacije između Moskve i Zapad usred jačanja ruske vojske u blizini Ukrajine, prenosi redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

Washington je 26. januara predao pisani odgovor na ruske sigurnosne zahtjeve, koji je američki državni sekretar Antony Blinken opisao kao “principijelnu i pragmatičnu” ocjenu zabrinutosti koju je Moskva iznijela.

Rusija je prikupila više od 100.000 vojnika, prema zapadnim obavještajnim podacima, u blizini granice s Ukrajinom i održava niz vojnih vježbi na kopnu i na moru, što je izazvalo zabrinutost da se možda priprema za daljnji upad u zemlju nakon što je ilegalno pripojila Krim Ukrajini u 2014.

Moskva takođe podržava separatističke borce u tekućem ratu na istoku Ukrajine koji je od aprila 2014. odneo više od 13.200 života.

Kremlj, koji negira da planira ulazak u Ukrajinu, rekao je da NATO vidi kao sigurnosnu prijetnju i zahtijeva pravne garancije da se zapadna vojna alijansa neće dalje širiti na istok, uključujući i susjednu Ukrajinu.

Washington i NATO su rekli da neki od zahtjeva nisu početni.

Blinken je rekao novinarima da su Sjedinjene Države otvorene za dijalog, ali je stavio do znanja da “postoje ključni principi koje smo posvećeni podržavanju i odbrani, uključujući suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, i pravo država da biraju svoje vlastite sigurnosne aranžmane i saveze “.

“Nema promjene, neće biti promjene”, rekao je.

Blinken je rekao da je pismo u potpunosti koordinisano s Ukrajinom i evropskim saveznicima Washingtona i “postavlja ozbiljan diplomatski put naprijed, ako Rusija to izabere”, jer Sjedinjene Države nastoje spriječiti vojnu eskalaciju protiv Ukrajine.

Ali je upozorio da Washington djeluje “s jednakim fokusom” kako bi ojačao odbranu Ukrajine.

Rekao je da će narednih dana razgovarati s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom o odgovoru Moskve na stav SAD-a.

NATO je također poslao svoj pisani odgovor na zahtjeve Rusije Moskvi, za koji je generalni sekretar Jens Stoltenberg rekao da uključuje prijedloge za diplomatsko rješenje krize.

Stoltenberg je pozvao Rusiju da “odmah deeskalira situaciju”, ali je rekao da su saveznici u NATO-u ostali “spremni na najgore”.

“Vidimo više trupa ne samo u Ukrajini i oko nje, već i sada u Bjelorusiji, gdje je Rusija u procesu raspoređivanja hiljada vojnika, stotina aviona, sistema protivvazdušne odbrane S-400 i puno drugih veoma naprednih sposobnosti”, rekao je, dodajući da se ovo dešava pod maskom vježbe.

Rusija kaže da krizu pokreću NATO i Sjedinjene Države, optužujući ih za “eskalaciju tenzija”. Iako Rusija poriče da planira napad, započela je vojne vježbe u blizini Ukrajine 25. januara u kojima su učestvovale hiljade vojnika i desetine ratnih aviona.

Nakon što je prisustvovao diplomatskim razgovorima u Parizu između Rusije, Ukrajine, Njemačke i Francuske, izaslanik Kremlja Dmitrij Kozak ponovio je stav Moskve da su pozivi Zapada Moskvi na deeskalaciju zaustavljanjem kretanja trupa na vlastitoj teritoriji besmisleni.

U ranijim izjavama Državnoj dumi, Lavrov je ponovio prijetnju Moskve da će Rusija, ako Zapad ne odgovori na njene zahtjeve, preduzeti neodređene “odgovarajuće mjere”.

Američki predsjednik Joe Biden uputio je rijetku prijetnju 25. januara, rekavši da će razmotriti lične sankcije svom ruskom kolegi Vladimiru Putinu u slučaju invazije na Ukrajinu.

Britanska ministrica vanjskih poslova Liz Truss rekla je 26. januara da njena zemlja “ne isključuje ništa” na pitanje da li bi Ujedinjeno Kraljevstvo razmotrilo sličan potez.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima u Moskvi da pojedinačne sankcije protiv Putina “ne bi bile bolne (već) politički destruktivne”, napominjući da je najvišim ruskim liderima zakonski zabranjeno da drže imovinu i bankovne račune u inostranstvu.

Dana 25. januara, dodatna američka vojna oprema stigla je u Kijev — uključujući protivtenkovske projektile i lansere Javelin — treća rata paketa od 200 miliona dolara za jačanje odbrane Ukrajine.

Truss je rekao da Britanija također isporučuje odbrambeno oružje Ukrajini.

Ministarstvo odbrane Češke saopštilo je da će donirati Ukrajini 4.000 artiljerijskih granata, u vrijednosti od 1,7 miliona dolara, u narednih nekoliko dana.

Njemačka, koja je odbila da dostavi oružje Ukrajini, ponudila je da pošalje 5.000 šljemova.

Biden se ranije ove sedmice konsultovao sa savezničkim evropskim liderima o tenzijama uzrokovanim gomilanjem ruskih trupa, a Pentagon je objavio da stavlja do 8.500 američkih vojnika u “pojačanu pripravnost” za potencijalno raspoređivanje radi jačanja prisustva NATO-a u regionu.

Biden je rekao da “nema namjeru” slati američke trupe u Ukrajinu, ali je ponovo upozorio Rusiju na ozbiljne sankcije ako Moskva naredi napad.

NATO ima oko 4.000 vojnika u multinacionalnim bataljonima u Estoniji, Litvaniji, Letoniji i Poljskoj. Podržavaju ih tenkovi, protuzračna odbrana i obavještajne i nadzorne jedinice.

Rumunski predsjednik Klaus Iohannis rekao je da njegova zemlja pregovara sa Francuskom i Sjedinjenim Državama o povećanju broja NATO trupa koje je domaćin.

“Nemam pojma da li je (Putin) donio konačnu odluku, ali svakako vidimo sve naznake da će on upotrijebiti vojnu silu negdje, možda (između) sada i sredine februara”, rekla je zamjenica američkog državnog sekretara Wendy Sherman n online forumu 26. januara.

U međuvremenu, američka ambasada u Kijevu izdala je upozorenje pozivajući Amerikance u Ukrajini da razmotre napuštanje zemlje s obzirom na “nepredvidivu” situaciju.

“Sigurnosna situacija u Ukrajini i dalje je nepredvidiva zbog povećane prijetnje ruske vojne akcije i može se pogoršati bez najave”, navodi se u saopštenju ambasade od 26. januara.

Kao dio kontinuiranih diplomatskih napora, savjetnici čelnika Rusije, Ukrajine, Francuske i Njemačke sastali su se u Parizu i potvrdili u zajedničkoj izjavi svoju opredijeljenost za pridržavanje primirja dogovorenog u sporazumima iz Minska s ciljem okončanja sukoba na istoku Ukrajine.

Iako nije došlo do pomaka u pregovorima, koji su vođeni u takozvanom normandijskom formatu, obećali su da će se sastati na novim razgovorima za dvije sedmice u Berlinu.

U međuvremenu, ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba rekao je na brifingu 26. januara da Ukrajina nema primjedbi na odgovore koje će Sjedinjene Države poslati Rusiji u sklopu pregovora za sprječavanje vojne eskalacije.

“Mi dobro znamo šta će naši partneri reći Rusiji. Svjesni smo toga i sve je sa nama usaglašeno”, rekao je Kuleba.

U sklopu kontinuiranih diplomatskih napora, francuski predsjednik Emmanuel Macron zakazao je telefonski razgovor s Putinom za 28. januar u kojem se očekuje da će zatražiti pojašnjenje o namjerama Rusije.

Visoki ukrajinski zvaničnik je 26. januara odbacio mogućnost da Kijev vodi direktne razgovore sa separatistima koje podržava Kremlj i rekao da se u sukobu u istočnoj Ukrajini dešavaju velika kršenja primirja.

“Nije bilo i neće biti direktnih razgovora sa separatistima”, rekao je Andriy Yermak, šef kabineta predsjednika Volodymyra Zelenskog, u izjavi na Facebooku.

Kuleba je optužio Rusiju da pokušava posijati paniku u Ukrajini.

Takođe je rekao da Moskva nije okupila dovoljno trupa za veliku ofanzivu na Ukrajinu, ali je dodao da to ne znači da to ne može učiniti kasnije.

RSE