Sirijski predsjednik Asad novi je američki saveznik!

Povezani članci

• Poljska – razaranje demokratije
• Obama: SAD nema strategiju protiv ISIL-a
• Tokom vikenda u Ukrajini poginulo 48 osoba
• Stagflacijska dužnička kriza
• Nova hapšenja u Turskoj
• Mutna pobjeda u Keniji

Dok američka vojska na sjeveru Iraka zračnim napadima pokušava zaustaviti napredovanje džihadista iz skupine Islamska država, poznate i po kraticama ISIS i ISIL, u javnosti se sve češće spominje moguće proširenje tih napada i na područje Sirije. Upravo je u Siriji ISIS i izrastao u impozantnu silu, a ondje je smjestio i glavni grad svog samoproglašenog kalifata.

U međuvremenu, snage sirijskog predsjednika Bašara al-Asada posljednjih mjeseci nižu vojne uspjehe i nadomak su osvajanja Alepa, do neprepoznatljivosti razorenog grada koji je prije rata bio trgovačko i industrijsko središte Sirije. Alep je svojevremeno bio veliki trofej sirijskih pobunjenika, a danas je ostao posljednje uporište onih umjerenih među njima.

Riječ je o borcima Sirijske oslobodilačke vojske, koju je novcem i oružjem izdašno opskrbljivao Zapad, a sada se našla u gotovo potpunom okruženju. S tri strane prema Alepu nadiru Asadove snage, dok četvrtu iz pozadine sa sjeveroistoka ugrožavaju islamisti iz ISIS-a, koji su u većem dijelu Sirije iz igre uspjeli izbaciti i front al-Nusre, službenu podružnicu al-Qaide.

Situacija za umjerene pobunjenike je gotovo beznadna i neki analitičari predviđaju sličan rasplet kao i u Homsu, svojedobnom ‘glavnom gradu revolucije’, koji je Asad u svoje ruke vratio u svibnju. Dobar dio umjerenjaka tada je pobjegao na područja pod kontrolom radikalnijih snaga te su se suočili s izborom da se pridruže ISIS-u ili da ih ISIS ubije. Mnogi su na kraju odabrali da žele živjeti.

S druge strane, spominje se i scenarij da ISIS u Alep dospije prije Asadovih snaga i preuzme kontrolu nad gradom. Takva bi varijanta mogla znatno povećati izglede za proširenje američke intervencije na Siriju, a ironija sudbine dovela bi Washington u javno ili tajno savezništvo s Asadom, koji se zbog kemijskog napada na okolicu Damaska i sam prošle godine umalo našao na udaru SAD-a, a Barack Obama već godinama sasvim jasno inzistira na njegovom odlasku s vlasti kao uvjetu bez kojega Sirija nema budućnosti.

Prema informacijama britanskog Independenta, dvije suprotstavljene strane već su počele komunicirati i Washington je Asadu, pripadniku šijitskog ogranka islama, navodno već potajice dostavio obavještajne podatke o lokacijama s kojih djeluju džihadisti ISIS-a, ekstremno radikalizirani suniti. Doduše, komunikacija još uvijek nije direktna, navodno ide preko njemačke obavještajne službe BND.

Iza toga stoji moguće objašnjenje o nedavnim uspješnim i izrazito preciznim zračnim napadima koje je na džihadističke položaje izvela Asadova vojska u provinciji Raqqa, u kojoj je smješten istoimeni grad, glavni grad ISIS-ova kalifata.

Asad i ISIS vode žestoke borbe 40-ak kilometara od samog grada Raqqe, u blizini Tabqe, najveće sirijske brane na Eufratu u čijoj se okolici nalazi i strateški važna zračna vojna baza. Izgubi li Asad tu bazu, islamistima bi bio otvoren prolaz prema Hami, četvrtom najvećem gradu u Siriji.

Šef američkog združenog stožera general Martin Dempsey u četvrtak je novinarima na pitanje je li moguće pobijediti ISIS bez da se uzme u obzir i položaj te skupine u Siriji kratko odgovorio da nije, nakon čega su uslijedile špekulacije o mogućem proširenju američke zračne intervencije.

Nekadašnji američki veleposlanik u Saudijskoj Arabiji Chas Freeman mogućnost suradnje Washingtona i Asada komentira tvrdnjom da su se na Bliskom istoku događale i čudnije stvari.

‘General Dempsey je ukazao na činjenicu da ISIS kontrolira iračko-sirijsku granicu i da bi politika trebala biti konzistentna s obje strane te granice. Meni se čini da je govorio u smjeru da bismo trebali prekinuti borbu protiv Asada’, rekao je Freeman, napominjući da osobno nema informacija o navodnoj razmjeni obavještajnih podataka Washingtona i Damaska.

Ipak, čak i ako (ili kada) dođe do značajnije suradnje Amerike i Asada, malo je vjerojatno da će, nakon tri i pol godine krvavog građanskog rata i više od 190.000 izgubljenih života, dvije strane javno početi iskazivati međusobnu ljubav. Izglednije je da će javno čuvati vlastite obraze te moguću suradnju skrivati ispod stola.

jutarnji.hr