Samit G7 u Hirošimi: Podrška Ukrajini, nove sankcije Rusiji i pritisak na Kinu

Izdvajamo

• Najvažnija tema ovogodišnjeg samit Grupe sedam će biti tekuća ruska invazija na Ukrajinu na šta simbolično upućuje i mjesto održavanja sastanka šefova sedam država – Hirošima, grad nekada desetkovan nuklearnim oružjem koje su SAD bacile tokom Drugog svjetskog rata, napisao je magazin Tajm (Time) uz ocjenu da je ovogodišnji samit "test moći Japana za posredovanje u miru".

Povezani članci

• SAD odgodio restrikcije na kineske vojne kompanije
• Snowden: Hvala Rusiji!
• Irska vlada o prijedlogu za priznanje Palestine
• Moskva najavila odgovor na američke sankcije
• Nastavljeni protesti u Fergusonu: Demonstranti se okupili ispred zgrade policijske uprave
• Demokrate u Arizoni proglasile pobjedu, ostaje tijesna utrka za Senat

Foto: The Yomiuri Shimbun/Arhiv

Lideri sedam ekonomski najrazvijenijih zemalja svijeta sastat će se krajem sedmice na ovogodišnjem samitu Grupe sedam (G7) čiji je domaćin Japan u Hirošimi. Najvažnije teme biće ruska invazija na Ukrajinu i jačanje ekonomskog pritiska na Kinu.

Uoči sastanka šefova država od 19. do 21. maja, finansijski zvaničnici G7 su obećali da će obuzdati inflaciju, ojačati lance snabdijevanja te su najavili uvođenje dodatnih sankcija Rusiji zbog njene agresije, dok je ranije najavljena i rasprava o regulaciji upotrebe vještačke inteligencije, pišu svjetski mediji.

Test moći Japana

Najvažnija tema ovogodišnjeg samit Grupe sedam će biti tekuća ruska invazija na Ukrajinu na šta simbolično upućuje i mjesto održavanja sastanka šefova sedam država – Hirošima, grad nekada desetkovan nuklearnim oružjem koje su SAD bacile tokom Drugog svjetskog rata, napisao je magazin Tajm (Time) uz ocjenu da je ovogodišnji samit “test moći Japana za posredovanje u miru”.

Japanski premijer Fumio Kišida, koji predsjedava G7 u 2023., obećao je da će predvoditi “jedinstveni front u rješavanju pitanja Ukrajine” tokom konferencije za novinare u februaru, povodom godišnjice početka ruske invarzije. U izjavi za Tajm je izjednačio zločine u Hirošimi sa zločinima koje Rusija trenutno čini u Ukrajini.

Međutim, ističe američki magazin, Kišida, kao lider jedine azijske države članice G7, na samit gleda kao na priliku da odgovori i na stalno rastuće geopolitičke tenzije u Indo-Pacifiku, uključujući proširenje nuklearnog arsenala Sjeverne Koreje i agresivnijih akcija Kine prema Tajvanu. “Današnja Ukrajina bi sutra mogla biti istočna Azija”, upozorava on.

Brz napredak u razvoju vještačke inteligencije (AI) također će biti na dnevnom redu samita. Kišida je lokalnim medijima kazao da Japan želi voditi u kreiranju pravila za korištenje AI, ističe Tajm i dodaje da su se ministri za digitalne tehnologije G7 već sastali u aprilu i složili se da usvoje mjere o vještačkoj inteligenciji “bazirane na riziku” i “usmjerene na čovjeka”.

Predviđeno je da će se Kišidi u Hirošimi na samitu G7 pridružiti kanadski premijer Džastin Trudo (Justin Trudeau), francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron), njemački kancelar Olaf Šolc (Scholz), talijanska premijerka Đorđa Meloni (Giorgia), britanski premijer Riši Sunak (Rishi) i američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden).

Pozvano je i nekoliko lidera drugih zemalja kao i najviši zvaničnici Evropske unije, te predstavnici Ujedinjenih nacija, Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske trgovinske organizacije.

Obećanja finansijskih zvaničnika

Najviši finansijski zvaničnici grupe zemalja G7 ujedinili su se u subotu, 13. maja u svojoj podršci Ukrajini i svojoj odlučnosti da uvedu sankcije protiv Rusije zbog njene agresije, ali su izbjegavali otvoreno spominjanje Kine, napisao je Asošiejtid pres (The Associated Press).

Ministri finansija i čelnici centralnih banaka završili su trodnevne razgovore u Nigati u Japanu, zajedničkom izjavom u kojoj su se obavezali da će staviti inflaciju pod kontrolu, pomoći zemljama koje se bore sa velikim dugovima i ojačati finansijske sisteme.

Također su se obavezali na saradnju u izgradnji stabilnijih, raznovrsnijih lanaca snabdijevanja za razvoj čistih izvora energije i na “pojačanju globalne ekonomske otpornosti na različite šokove”. Razgovori finansijskih čelnika su, naglašava AP, postavili temelje za samit lidera G7 u Hirošimi od 19. do 21. maja.

Njihova izjava nije uključivala nikakvo posebno spominjanje Kine ili “ekonomske prinude” u ostvarivanju političkih ciljeva, kao što je kažnjavanje kompanija zemalja čije vlade poduzimaju radnje koje ljute drugu zemlju.

Lideri se obavezuju da će raditi zajedno kako unutar G7, tako i s drugim zemljama kako bi “pojačali ekonomsku otpornost na globalnom nivou protiv raznih šokova, bili čvrsti u zaštiti naših zajedničkih vrijednosti i sačuvali ekonomsku efikasnost podržavanjem slobodnog, poštenog i multilateralnog sistema zasnovanog na pravilima”, pisalo je.

Ekonomije G7 čine samo desetinu svjetske populacije, ali oko 30 posto ekonomske aktivnosti, što je manje otprilike za pola nego prije 40 godina, ukazuje Asošiejtid pres i dodaje da su ekonomije u razvoju poput Kine, Indije i Brazila ostvarile ogromne dobitke, zbog čega se postavljaju pitanja o važnosti i ulozi G7 u vođenju svjetske ekonomije koja se sve više oslanja na rast u manje bogatim zemljama.

Pooštravanje sankcija Rusiji

Lideri Grupe sedam planiraju da pooštre sankcije Rusiji na svom samitu u Japanu ove sedmice, sa koracima usmjerenim na energiju i izvoz koji pomažu u ratnim naporima Moskve, rekli su zvaničnici upoznati s raspravama, napisao je Rojters (Reuters).

Nove mjere koje su lideri najavili pred ovosedmični samit biće imat će za cilj rusko izbjegavanje sankcija koje uključuju treće zemlje i nastojati da potkopaju buduću rusku proizvodnju energije te da obuzdaju trgovinu koja podržava rusku vojsku.

Odvojeno, ističe Rojters, američki zvaničnici također očekuju da će članice G7 pristati da prilagode svoj pristup sankcijama tako da, barem za određene kategorije robe, svaki izvoz bude automatski zabranjen osim ako se ne nalazi na listi odobrenih artikala, ističe Rojters i dodaje da se tačne oblasti u kojima bi se ova nova pravila primjenjivala još uvijek raspravljaju.

Akcija lidera G7 prema Rusiji dolazi u trenutku kada zapadni saveznici Ukrajine traže nove načine da pooštre već restriktivne sankcije Rusiji, od kontrole izvoza do ograničenja viza i ograničenja cijene nafte, koji su izvršili pritisak na ruskog predsjednika Vladimira Putina, ali ga nisu zaustavili u potpunosti.

Neki saveznici SAD-a su se oduprli ideji o širokoj zabrani trgovine i potom izdavanju izuzeća po kategorijama. Evropska unija, na primjer, ima svoj pristup i trenutno pregovara o svom 11. paketu sankcija otkako je Rusija napala Ukrajinu, pri čemu je najveći dio fokusiran na ljude i zemlje koje zaobilaze postojeća trgovinska ograničenja.

Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev rekao je prošlog mjeseca da će potez G7 za zabranu izvoza u tu zemlju dovesti do toga da Moskva raskine ugovor o crnomorskom žitu koji omogućava vitalni izvoz žitarica iz Ukrajine. Očekuje se da će sigurnost hrane nakon rata biti glavna tema na G7.

Smanjenje upotrebe ruskih izvora energije

Grupa sedam i Evropska unija planiraju da zabrane uvoz ruskog gasa na rutama na kojima je Moskva prekinula isporuke, napisao je Fajnenšl tajms (The Financial Times) ukazujući da je to prvi put od invazije na Ukrajinu da su zapadne sile blokirale trgovinu gasom iz gasovoda.

Odluka, koju bi lideri G7 trebali finalizirati na samitu u Hirošimi ove sedmice, spriječit će nastavak izvoza ruskog gasa na rutama u zemlje poput Poljske i Njemačke, gdje je Moskva prekinula isporuke prošle godine i izazvala energetsku krizu širom Evrope.

Dok pokušavaju povećati ekonomski pritisak 15 mjeseci nakon invazije Moskve na Ukrajinu, zapadne sile, naglasio je Fajnenšl tajms, žele da osiguraju da Rusija ne dobije podsticaj za svoje energetske prihode.

U nacrtu izjave G7, u koju je londonski list imao uvida, navodi se da će grupa vodećih ekonomija dodatno smanjiti svoju upotrebu ruskih izvora energije “uključujući sprječavanje ponovnog otvaranja puteva koji su prethodno bili zatvoreni” barem dok “ne bude (postojala) rezolucija o sukobu”.

Jedan evropski zvaničnik izvan G7 rekao je da sumnja da je ovaj potez također djelomično usmjeren na davanje povjerenja investitorima da podrže LNG infrastrukturne projekte, kako u Evropi tako i u Sjevernoj Americi, otklanjajući zabrinutost da bi mogao doći do brzog povrata jeftinijeg ruskog gasa.

Iako je malo vjerovatno da će te mjere utjecati na bilo kakve trenutne tokove gasa one naglašavaju duboku odlučnost Brisela da učini trajni zaokret od decenija oslanjanja na rusku energiju, ocijenio je Fajnenšl tajms, naglasivši da je udio Moskve u evropskom uvozu gasa pao sa više od 40 posto na manje od 10 posto, dok je blaga zima povećala skladištenje gasa u EU.

G7 povećava pritisak na Kinu

Na ovosedmičnom samitu Grupe sedam u Japanu, SAD i njihovi saveznici spremni su da povećaju pritisak na Kinu uz zajedničku izjavu u kojoj se odbacuje korištenje “ekonomske prinude” protiv zemalja zbog političkih sporova i drugih nesuglasica, prenosi Volstrit džurnal (The Wall Stret Journal).

Odluka, kako tvrde upućeni izvori, dolazi uslijed zabrinutosti među SAD i njihovim saveznicima da Peking sve više upotrebljava taktiku “ekonomske prinude” kako bi pokazao svoje nezadovoljstvo drugim zemljama, ističe list naglasivši da su se članice G7 dugo žalile na kinesko ekonomsko ponašanje koje je uključivalo zatvaranje tržišta stranoj konkurenciji i neuspjeh u zaštiti stranog intelektualnog vlasništva.

Kina je, podsjeća Volstrit džurnal, ograničila izvoz rijetkih zemnih elemenata u Japan nakon prepirke oko sudara brodova (kineskog ribarskog broda s brodom japanske obalske straže 2010.). Prestala je kupovati kanadsko ulje kanole (uljane repice) nakon što su tamošnje vlasti uhapsile direktora kineske kompanije Huavej (Huawei) na zahtjev SAD-a.

U Evropi je zaustavila većinu svog uvoza iz Litvanije 2021. godine nakon što je ta zemlja dozvolila Tajvanu da otvori predstavništvo, ističe list i dodaje da je ruska invazija na Ukrajinu također pojačala uzbunu među zapadnim demokratijama zbog taktike autoritarnih vlada.

“Mnogi članovi G7 dijele zabrinutost za ovu vrstu aktivnosti i traže da vidimo šta bismo zajednički mogli učiniti u pokušaju da se suprotstavimo ovakvom ponašanju”, rekla je američka ministrica finansija Dženet Jelen prošle sedmice u Nigati, u Japanu, tokom skupa ministara finansija G7.

Peking, prema pisanju Volstrit džurnala, odbacuje tvrdnje da je učinio bilo šta loše, navodeći da su SAD i druge zemlje G7 te koje krše međunarodna pravila kroz špijunažu, vojno miješanje i vlastitu ekonomsku prisilu.

Predstavnici najviših lidera G7 finaliziraju detalje za godišnji sastanak koji počinje u petak, a kako tvrde oni koji su upoznati s tim, očekuje se da će izjava G7 istaći zajednički pristup i principe za rješavanje ekonomske prinude, no da će to biti odvojeno od tradicionalnog komunikea objavljenog tokom ovih samita.

RSE