Rusija je po procjenama izgubila 50 posto svojih borbenih tenkova

Povezani članci

• Erupcija vulkana u Gvatemali, najmanje 25 mrtvih
• Cipras o turskim upadima u vazdušni prostor Grčke
• Slobodan WiFi, neslobodna Mađarska
• Shpend Ahmeti – najhrabriji je gradonačelnik u Europi
• Reakcije svijeta: S. Arabija podržava napad, Iran osuđuje
• THOMPSONU ZABRANJEN KONCERT U MARIBORU

Samohodna haubica K9 Thunder iz južne Koreje – Foto: piemags/IMAGO

Analiza britanskog istraživačkog instituta IISS o globalnim zalihama oružja pokazuje drastične gubitke ruskih oružanih snaga – kao i koja azijska zemlja isporučuje posebno mnogo oružja u Evropu.

Piše:  Jörg Römer  – spiegel.de – 15.2.2023.

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Prošla godina je potresla svijet. Ruski napad na Ukrajinu nije samo u Evropi mnogo toga pokrenuo nego i globalno. Kroz isporuke oružja mijenjaju se armijske zalihe tako masivno kako nije bilo godinama. Mnogo tenkova i borbenih aviona je uništeno, učesnici u ratu snabdijevaju se vojnom opremom od drugih nacija.

Koje posljedice ruski napadački rat ima na armije svijeta pokazuje godišnji izvještaj „Military Balance“ koga je sada objavio britanski International Institute for Strategic Studies (IISS) – jedna od najvažnijih vojnih baza podataka. Za nju eksperti sakupljaju podatke o međunarodnom razvoju naoružanja.

Ove godine se rad stručnjaka jako fokusirao, što nije iznenađujuće, na rat u Ukrajini i gubitke ruske armije, koja je prema procjenama izgubila 50 posto tenkova T-72B3- i T-72B3M i mnogo tenkova T – 80. Ovi tipovi tenkova ubrajaju se u najmodernije koje Rusija posjeduje.

Program dogradnje za T-72B3M počeo je tek 2014. i tenk je opremljen naprimjer sa modernijim reaktivnim oklopom kao i novijim kompjuterom za upravljanje paljbom. Zbog gubitaka sastav flote oklopnih vozila se izmijenio. Rusija upotrebljava sve više stariju opremu, koja se vraća u službu.

Veliki gubici kod borbenih aviona

Ruskim oružanim snagama nije do danas uspjelo da ostvare nadmoć u vazduhu – i to se odražava na vojne gubitke. Prema procjenama IISS Rusija je 2022. godine izgubila šest do osam posto svojih taktičkih borbenih aviona a kod nekih tipova aviona čak između deset i 15 posto. Među njima su višenamjenski borbeni avion Suhoj Su – 30SM flanker, koji je uveden krajem osamdesetih godina kao i bombarder Suhoj Su – 24M i modernija verzija M2.

I od Suhoj Su – 25 rusko vazduhoplovstvo je mnoge izgubilo, pritom se radi o oklopljenom kopnenom jurišnom avionu koji je razvijen za to da napada neprijateljske zemaljske ciljeve i podržava pješadiju. Čak i od modernijih lovačkih bombardera Suhoj Su – 34 mnogi su izgubljeni.

Na osnovu ovih gubitaka i nedostajuće vazdušne nadmoći Rusi su u jednom momentu morali mijenjati svoju strategiju. Ciljevi u Ukrajini su napadani iz velike udaljenosti i u većem obimu krstarećim raketama i drugim oružjem. Izvještaj IISS-a u skladu je s opažanjima mnogih drugih stručnjaka tokom prošle godine.

To važi i za oborene i uništene ukrajinske borbene avione: Zemlja je pretrpjela proporcionalno veće gubitke. „Mi procjenjujemo da su oni izgubili polovinu svojih aktivnih taktičkih borbenih aviona koje su imali prije rata“, stoji u saopštenju IISS.

Sa druge strane novo izdanje „Military Balance” potvrđuje i porast kod ukrajinske armije na osnovu mnogobrojnih isporuka oružja sa Zapada. Ukrajinska artiljerijska i tenkovska flota nalaze se u procesu transformacije. Sve više teškog oružja isporučuje se iz partnerskih zemalja.

Interesantan je pogled na posljedice rata, koje su primjetne u mnogim evropskim armijama. Tako je naprimjer Poljska dala oružje susjedima među tim i borbeni tenk tipa T – 72. Zbog toga mnoge evropske armije gledaju u druge zemlje radi dodatnih isporuka. „Južna Koreja se kroz ovaj proces razvila u jednog važnog isporučioca oružja u Evropu“, izvještava IISS. Azijska zemlja isporučuje borbene tenkove tipa K2 Black Panther i samohodne haubice K9, gusjenično vozilo slično njemačkoj samohodnoj haubici 2000.

Rusija bi mogla isporučivati borbene avione

„Military Balance“ ne ukazuje samo na gubitke vojne opreme koje je Rusija pretrpila u ratu nego i na nove tokove za isporuku oružja koji bi se kroz rat mogli otvoriti za Moskvu. Rusija je na jednu stranu kupila dronove i možda i balističke rakete od Irana. Zauzvrat bi Rusija mogla Teheranu isporučiti borbene avione Suhoj – 34 koji su prvobitno proizvedeni za egipatsku armiju, izvijestili su stručnjaci IISS na konferenciji za štampu.

Za Iran bi ova isporuka značila značajan dobitak na vojnim sposobnostima. Zemlja je započela prije nekoliko godina sa razvojem svoje obimne flote dronova prije svega zbog toga jer režim na osnovu gospodarskih sankcija nije vidio mogućnost da iz vlastite proizvodnje razvije moćno vazdušno oružje, borbene avione.

Zaoštrena ukupna sigurnosna situacija potaknula je više evropskih država da povećaju svoje izdatke za odbranu, izvještava direktor IISS John Chipman. Radi se o tome da se poboljšaju vojne sposobnosti kao što je odbrana od napada iz vazduha. Samo u Evropi su godišnji izdaci za odbranu porasli osmi put zaredom. Međutim zbog inflacije vrijednost globalnih izdataka za vojnu opremu u 2022. je realno opala za 2,1 posto.

Kina bi mogla preteći SAD

Izvještaj razmatra i druge regione u svijetu. Vojni konflikt između SAD i Kine vodi u pacifičkom području takođe do naoružanja. Peking je svoje vojne izdatke tako jako povećao kao nikada do sada. Oni su porasli 2022. za sedam posto. Kina je najavila naprimjer nove nosače aviona a proizvodnja borbenih aviona J – 20A je još porasla.

Ako proizvodnja bude rasla u tom tempu zemlja će ove godine prvi puta imati više borbenih aviona pete generacije nego SAD sa svojim visoko modernim F – 22. Na osnovu straha od rastuće kineske vojne snage i druge države u regionu investiraju u vojnu opremu, prije svih Australija i Japan. I Južna Koreja modernizuje i dalje svoje oružane snage.

Uz toliko mnogo naoružavanja jedan stari poznanik globalnih sigurnosnih kriza je skoro usputna zabilješka: Sjeverokorejski Kim Jong Un testirao je 2022. više balističkih raketa nego ikada prije.

spiegel.de