Razgovori o klimi u Madridu, ‘tačka bez povratka’
Povezani članci
- U izraelskom vazdušnom napadu ubijen drugi glavni komandant Islamskog džihada
- Nove optužbe protiv Trumpa u slučaju zadržavanja povjerljivih dokumenata
- Slovenci protestirali protiv vlade
- Francuski premijer spreman za razgovore s Rusijom o Siriji: “Zadatak nam je da Ženeva 2 bude uspješna”
- UNICEF: U Jemenu od početka sukoba ubijeno 398, ranjeno 605 djece
- Izlazak iz EU: Brexit fundamentalisti to misle ozbiljno
Foto: Reuters
Veliki samit UN-a o klimatskim promjenama počinje u ponedjeljak (2. decembar) u Madridu uz učešće delegacija iz 200 zemalja radi usklađivanja regulativa i ostvarenja ciljeva za ograničenje globalnog otopljenja, kako je predviđeno Sporazumom iz Pariza.
Samit traje dvije sedmice i počet će prenosom funkcije predsjedavajućeg na čileansku ministricu za ekologiju Carolinu Schmidt.
Konferencija je trebalo da se održi u Čileu ali je prebačena u Španiju zbog velikih antivladinih protesta.
Carolina Schmidt je sastanak nazvala i “konferencijom provođenja” jer će delegati pokušati riješiti sporna pitanja sa prošlogodišnjeg samita u Katovicama u Poljskoj.
Među spornim pitanjima je i način formiranja sistema funkcionalnog međunarodnog trgovanja emisijama štetnih gasova i odštete siromašnijim državama za gubitke i štetu nanesenu klimatskim promjenama.
U međuvremenu, Save the Children navodi da su klimatski šokovi milione u Africi ostavili gladne.
Dobrotvorna organizacija kaže da je 33 miliona ljudi na granici neuhranjenosti zbog ciklona i suša.
Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres upozorio je 1. decembra da su smanjenja dogovorena prema Sporazumu iz Pariza do sada bila potpuno neadekvatna u ograničenju rasta temperature vazduha.
“Tačka povratka više nije preko horizonta”, upozorio je prvi čovjek UN-a.
Učesnici samita suočavaju se i sa pritiskom globalnog pokreta za borbu protiv klimatskih promjena na čelu sa švedskom tinejdžericom Gretom Thunberg.
Krajem sedmice se više hiljada demonstranata okupilo u gradovima od Australije do Indije i Evrope kako bi ukazali na “hitnost reagovanja” i na sve jače naučne dokaze o posljedicama globalnog zagrijevanja.