Prvi sastanak zvaničnika SAD i Kine od incidenta s balonom

Povezani članci

• Republikanski predizbori u SAD-u: Rat protiv džihadista i Obamina “politička korektnost” u središtu rasprave
• Privatna prava i društveni pokreti
• Holandski princ Friso umro u 44. godini
• Predsjednik i imigranti
• Inflacija u Turskoj porasla na 83 posto i najviša je u posljednjih 24 godine
• Krv i brexit

Foto: AFR

Prvi sastanak američkog državnog sekretara Entonija Blinkena (Antony) i visokog kineskog diplomate Vang Jia poslije incidenta s obaranjem navodnog kineskog špijunskog balona iznad teritorije SAD koji je doveo do razmjene optužbi i upozorenja, donosi malo nade da će se napeti odnosi dvije zemlje poboljšati u skorije vrijeme, pišu svjetski mediji.

Blinkenovo upozorenje

Visoki zvaničnici SAD i Kine su u subotu, 18. februara razmijenili optužbe zbog oborenog kineskog balona u napetoj atmosferi javnih obraćanja i tajnog sastanka najviših diplomata dvije zemlje, napisao je Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).

Vang Ji iskoristio je jutarnji govor na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji da kritikuje reakciju Vašingtona na pojavu kineskog balona nad teritorijom SAD-a.

Popodne, dodaje list, američka potpredsjednica Kamala Haris (Harris) i državni sekretar Entoni Blinken upozorili su Kinu da ne pomaže Rusiji u njenom ratu u Ukrajini pred širokom publikom diplomata i vojnih oficira na konferenciji.

Ipak, u večernjim satima, Blinken i Vang su održali jednosatni sastanak koji nije bio javno zakazan i na kojem je, prema kasnijem saopštenju Stejt departmenta, Blinken govorio o neprihvatljivom kršenju suvereniteta SAD “naglašavajući da se ovaj neodgovorni čin više nikada ne smije ponoviti”.

Sastanak u Minhenu imao je za cilj obnavljanje komunikacije na visokom nivou s Pekingom, ukazuje Volstrit džurnal, dodajući da je Blinken istakao “važnost održavanja diplomatskog dijaloga i otvorenih linija komunikacije u svakom trenutku”.

Uoči sastanka, tvrde upućeni izvori, kineski zvaničnici su također izrazili optimizam kazavši da obje strane prepoznaju potrebu za rješavanjem istrošenih tenzija oko balona. Kina, smatraju stručnjaci, vidi razgovore sa SAD kao način da se okrene stranica s balonom i prijeđe na druga goruća pitanja.

Nejasno je hoće li susret Blinkena i Vanga u Minhenu “pročistiti zatrovani zrak”, naglasio je list, ukazujući na izjavu visokog zvaničnika Stejt departmenta da kineska strana nije “pružila bilo kakvo vjerodostojno objašnjenje o tome šta je ovaj balon bio”.

Zvaničnici nisu odmah najavili sljedeći korak u komunikaciji između Washingtona i Pekinga, ali je Blinken ponovio očekivanje predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden) da održi telefonski razgovor s kineskim čelnikom Si Đinpingom.

Kineske optužbe

Obaranje navodnog kineskog špijunskog balona u blizini obale Južne Karoline 4. februara izazvao je ozbiljne diplomatske sukobe između SAD i Kine, ističe Gardijan (The Guardian), naglasivši kako je sastanak Blinkena i Vanga u Minhenu bio prvi kontakt visokih zvaničnika dvije zemlje od tog incidenta.

Visoki kineski diplomata Vang kazao je u Minhenu kako je korištenje naprednog borbenog aviona u obaranju balona “nevjerovatan i gotovo histeričan” potez, te je optužio SAD za kršenje međunarodnih normi.

“Ima toliko balona po cijelom svijetu, a imaju ih razne zemlje, pa hoće li ih Sjedinjene Države sve oboriti?”, rekao je Vang kazavši da Kina traži od SAD “da pokažu svoju iskrenost i isprave svoje greške i riješe ovaj incident koji je naštetio kinesko-američkim odnosima.”

Kina je, podsjeća Gardijan, odbacila tvrdnje da je balon korišten u svrhe nadzora i tvrdi da je to bio civilni meteorološki objekat koji je skrenuo s kursa.

Vangovo kritikovanje “pretjerane upotrebe sile” Sjedinjenih Država s jedne, i Blinkenovo upozorenje da se “takav nadzor više nikada ne smije dogoditi” s druge strane, ukazuje kako ni Peking ni Vašington zapravo nisu spremni da poboljšaju bilateralne odnose, ocjenjuje Politiko (Politico).

U Vangovom saopštenju koje su objavili kineski državni mediji nakon njegovo susreta s Blinkenom, incident s balonom se opisuje kao “takozvani incident s vazdušnom letjelicom”.

To je, prema ocjeni Politika, očigledan pokušaj Pekinga da se omalovaži reakcija SAD koja je, između ostalog, uključivala sve veću dvostranačku pobunu oko onoga što rezolucijom američkog Zastupničkog doma i Senata proglašeno “drskim kršenjem” suvereniteta SAD.

Sam sastanak dvojice zvaničnika u Minhenu, dodaje portal, bio je povezan s rizicima za američkog predsjednika Bajdena koji pokušava uravnotežiti želju svoje administracije da održi “otvorene linije komunikacije” s Pekingom usred sve većeg dvostranačkog bunta u SAD oko kineskog balona zbog kojeg se napeti odnosi između dvije zemlje pogoršavaju.

I dalje napeti odnosi

Dok Bajden često govori kako odnos Kine i SAD treba ide u pravcu snažnog takmičenja a ne sukoba, mnogi na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji izrazili su zabrinutost da je rješavanje epizode s balonom samo istaknulo činjenicu da dvije zemlje nisu uspjele deeskalirati napete odnose, napisao je Njujork tajms (The New York Times).

Iako je sastankom Blinkena i Vanga nastavljen diplomatski kontakt dvije zemlje koji je bio zamrznut otkako su SAD oborile kineski špijunski balon, mnogi američki zvaničnici kao i kineski državni mediji susret opisuju kao konfrontirajući.

Mada je nakon susreta zvaničnika u Minhenu, Stejt department nastojao istaći kako je Blinken imao oštar ton, njegova službena izjava o sastanku, između ostalog, navodi kako SAD “ne žele sukob s Kinom i ne traže novi hladni rat”.

Ta je fraza, ističe Njujork tajms, bila posebno značajna s obzirom na to da je Vang, tokom ranijih primjedbi u subotu na konferenciji, rekao da se “hladnoratovski mentalitet vratio” u globalna pitanja.

Sastanak u subotu navečer uslijedio je dvije sedmice nakon što je Blinken iznenada otkazao dugo planirani put u Peking zamišljen kao korak prema smirivanju odnosa između Sjedinjenih Država i Kine koji su se rasplamsali posljednjih godina, dok su neki analitičari zabrinuti zbog rastućeg potencijala za budući vojni sukob.

Otkazano putovanje i verbalni rat koji je uslijedio, dodatno su unazadili odnose, naglašava list, dodajući da je nakon obaranja kineskog balona, Kina odbila zahtjev američkog ministra odbrane Lojda Ostina (Lloyd J. Austin) da razgovara sa kineskim kolegom, što su mnogi američki zvaničnici opisali kao zabrinjavajući razvoj događaja.

Nakon minhenskog susreta, niti jedna zemlja nije rekla ništa o traženju novog datuma za posjetu američkog državnog sekretara Pekingu, napisao je Njujork tajms, istaknuvši kako je Blinken nakon sastanka kazao kako tokom sastanka s Vangom nije bilo “nikakvog izvinjenja” o incidentu s balonom.

Bio je to još jedan podsjetnik da su kinesko-američki odnosi pali na možda najnižu tačku otkako je bivši američki predsjednik Ričard Nikson (Richard Nixon) prije pola vijeka otvorio kanal komunikacije s kineskim vodstvom, napisao je Njujork tajms.

Kineske veze s Moskvom

Kako je sastanak Blinkena i Vanga održan na marginama godišnje Minhenske sigurnosne konferencije posvećene ključnim geopolitičkim izazovima s fokusom na rusku invaziju na Ukrajinu, dvojica diplomata su razgovarali i o kineskom savezništvu s Moskvom, napisao je Vašington post (The Washington Post).

Na tradicionalno eurocentričnoj konferenciji u Minhenu, stav Kine oko Moskve bio je posebno zanimljiv s obzirom na, kako ističe list, iznenađujuću najavu da kineski predsjednik Si Đinping planira održati “mirovni govor” na godišnjicu ruske invazije na Ukrajinu.

Kina će iznijeti svoj stav o rješavanju ukrajinskog sukoba u dokumentu u kojem se ističe da se teritorijalni integritet zaraćenih zemalja ne smije narušiti, rekao je Vang u subotu na panelu minhenske konferencije.

Vang je također rekao da svjetske sile moraju početi razmišljati “o tome kakve napore možemo učiniti da zaustavimo ovaj rat” i naglasio da se “nuklearni ratovi ne smiju voditi”.

Međutim, napisao je Vašington post, uprkos izrečenom interesu Pekinga za okončanje sukoba, Blinken nije djelovao ubijeđen da je Kina spremna raskinuti s Rusijom, rekao je visoki zvaničnik Stejt departmenta, koji je govorio pod uslovom anonimnosti.

U televizijskom intervjuu koji je emitovan u nedjelju, 19. februara, Blinken je ponovio da Kina razmatra pružanje podrške Rusiji u njenim naporima protiv Ukrajine, uključujući oružje i streljivo.

Do sada, pojašnjava list, Peking nije pružao direktnu vojnu podršku Rusiji, ali su američki zvaničnici optužili kineske državne kompanije za pružanje neodređene pomoći Rusiji posljednjih sedmica.

Iz Stejt departmenta tvrde da je Blinken u Minhenu upozorio Vanga da će biti “posljedica ako Kina pruži materijalnu podršku Rusiji ili pomoć u izbjegavanju sistemskih sankcija”.

RSE