Pripremite se za novu trku u naoružanju

Povezani članci

• Prvi konvoj sa humanitarnom pomoći prešao granični prijelaz Refah i ušao u Gazu
• Obamin drugi mandat
• Snažna oluja pogodila dijelove zapadne i sjeverne Evrope, milioni ljudi ugroženi
• Macron i Trump dogovorili primirje u vezi digitalnog poreza
• Praćenje zaraženih u Evropi – povreda privatnosti ili stvar od javnog značaja
• Izraelski raketni napadi na proiranske položaje u Siriji

I Moskva i Vašington, koji skupa kontrolišu oko 93 posto svjetskog nuklearnog arsenala, jasno su najavili promjenu politike u pogledu nuklearnog oružja.

Piše: Mike Eckel – Radio Slobodna Evropa –(Priredila: Biljana Jovićević)

Ako još nije počela, onda je pred nama gotovo sigurno nova trka u naoružanju, upozoravaju stručnjaci. Nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin saopštio da je cilj njegovog novog nuklearnog arsenala da odgovori na prijetnje iz Sjedinjenih Država, uslijediće opasna trka za novim oružjem i načinima njegove upotrebe.

Pojedni čak tvrde da je Rusija odavno počela trku u naoružanju, bez obzira da li je Vašington toga svjestan ili nije.

Objava Vladimira Putina neposredno uoči predsjedničkih izbora da je Rusija razvela novo strateško naoružnje, uključujući i nuklearne rakete koje mogu da lete beskonačno i zaobiđu američki antiraketni sistem, te podvodne dronove i niskoleteće krstareće rakete, izazvala je pažnju vojnih eksperata i donosioca političkih odluka, od Vašingtona do Berlina.

I Moskva i Vašington, koji skupa kontrolišu oko 93 posto svjetskog nuklearnog arsenala, jasno su najavili promjenu politike u pogledu nuklearnog oružja.

“Mi smo vidjeli i manje-više se suočili, naročito u proteklih deset godina, da je režim kontrole oružja, koji je naslijeđen iz hladnog rata, pod ozbiljnim pritiskom”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) John Baker, analitičar i strateg Plougashares Funda, grupe koja se zalaže za razoružavanje.

Profesor Georgetown univeziteta Matthew Kroening, autor knjige Logika američke nuklearne strategije, smatra da su Rusija i SAD već neko vrijeme u trci u naoružanju čak i ako Vašington toga nije svjestan.

“Rusija je bila u trci u naoružanju sa SAD-om već nekoliko decenija i mi upravo sada postajemo toga svjesni. Tako da mi možda ulazimo u novu trku u naoružanju, ali to nije najgori mogući ishod”, kaže Kroening.

“Najgori ishod je ne učiniti ništa dok neprijatelj gomila oružje koje bi se mogao upotrijebiti u agresiji protiv tebe i tvojih saveznika”, dodaje.

Neki analitičari su iskazali sumnju da li je predstavljeno oružje i operativno. Najmanje jedan od američkih izvještaja je citirao neimenovane obavještajne zvaničnike koji kažu da su se modeli za testiranje nedavno srušili na Arktiku.

“Izgleda kao da su testirali neke stvari. Vjerovatno je da koncept funkcionisao, ali nije još jasno koliko su blizu stvarnom vojno upotrebljivom oružju”, napisao je za RSE Pavel Podvig, istraživač Ruskog oružja iz Švajcarske.

Stephen Schwartz, analitičar i autor knjige “Cijena i posljedice američkog nuklearnog oružja”, kaže da kreiranje krstareće rakete sa nuklearnom bojevom glavom ima eho američkog oružja testiranog 1950-ih i 1960-ih sa nuklearnim “ramjet” motorom.

“To je jedan posebno opasan koncept. Reaktor je bio nezaštićen, emitovao je opasan nivo gama i neutronske radijacije, a dok bi letio rasipao bi radioaktivne segmente fisije, i teritorija saveznika na putu ka SSSR-u”, kaže Schwartz.

Podvig, pak, upozorava protiv povlačenja paralela sa oružjem razvijenim da definiše američko-sovjetske odnose krajem 1950-ih ili 1980-ih.

“To nije trka u naoružanju u tom smislu da neće poremititi bilo kakav balans i da neće izvazvati kvantitativno povećanje broja nuklearnih bojevih glava. Ali ti sistemi će definitivno zakomplikovati situcaju i biti mnogo više skloni incidentima. Takođe su veoma teški za stavljanje u okvir kontrole naoružanja”, kaže Podvig.

“Mislim da ćemo morati da prođemo kroz period u kojem će ljudi morati da shvate da ove stvari postaju opasne za preduzimanje akcije. Tako da se nadam da ćemo proći kroz ovo dugoročno, ali će se situacija pogoršati kratkoročno”, ističe.

Pritužba koju je Putin eksplicitno pomenuo u svom govoru odnosi se na Anti-balistički-raketni sporazum (ABM), koji je ograničio mogućnosti Moskve i Vašingtona da razvijaju raketni odbrambeni sistem. Sporazum iz 1972. bio je jedan od najvažnijih sporazuma iz hladnog rata jer se vjerovalo da raketni odbrambeni sistem destabilizuje planove nuklearnih strategija dvije zemlje.

Jedna od novih Putinovih raketa je, po svemu sudeći, ciljala na taj sporazum.

Godine 2002. tadašnji američki predsjednik George W. Bush povukao se iz sporazuma unilateralno. Putin se u to vrijeme žalio da je odluka “pogrešna”, ali da Moskva može malo šta učiniti.

Američki inžinjeri su od tada razvili antiraketni sistem poput Aegisa, razbjesnivši Moskvu postavljanjem elemenata tog sistema u Istočnoj Evropi.

Američki predsjednik Donald Trump predložio je povećenje budžeta za američki raketni sistem odbrane u 2019. godini na 12,9 milijardi.

Aegis sistem, za koji američki zvaničnici kažu da će biti neefiskan protiv velikog i sofisticiranog ruskog arsenala, je jedan od razloga koje su Rusi naveli kao razlog propasti još jednog sporazuma iz Hladnog rata: onog iz 1987, koji se odnosi na nuklearne rakete srednjeg dometa (INF).

Rusija je rasporedila rakete direktno kršeći sporazum, kažu američki zvaničnici. To je uzrokovalo akciju velikog broja republikanaca u Kongresu i posebnu stavku u američkom odbrambenom budžetu, za razvoj novih krstarećih raketa.

‘Destabilizujući i nepotreban put’

U govoru o stanju nacije u januaru američki predsjednik Donald Trump je pozvao Kogres da “modernizuje i obnovi nuklearni arsenal”.

“Putin je razloge za svoje novo nuklearno oružje uglavnom obrazložio prekršenim obećanjima SAD-a o kontrolom naoružanja, te paranojom od američkih odbrambenih sistema”, kaže Kingston Reif, analitičar iz Asocijacije za kontrolu naoružanja (Arms Control Association).

“Rusija i SAD idu ka destabilizujućem i nepotrebnom putu”, upozorava.

Putin je takođe citirao Trumpov nedavno objavljeni dokument, Pregled američkog nuklearnog stava (U.S. Nuklear Posture Review), u kojem je predstavljeno kako i kada će Vašington upotrijebiti nuklearno oružje. U tom pregledu su, kako se ispostavilo, spustili prag pravila za njihovu upotrebu, uključujući i raspoređivanje nuklearnog oružja niskog dosega za okraničene napade.

“Mi ćemo tumačiti bilo kakvu upotrebu nuklearnog oružja protiv Rusije i njenih saveznika bez obzira kolike moći da je, nižeg, srednjeg ili drugog dometa, kao nuklearni napad”, poruka je Vladmira Putin.

“To će izazvati jedan automatski odgovor sa svim posljedicima koje proizilaze iz toga”, dodao je.

Još jedan ključni sporazum o naoružanju između SAD-a i Rusije, poznat kao Novi START, potpisali su 2011. tadašnji američki predsjednk Barack Obama i tada Putinov proteže na mjestu šefa države, Dmitrij Medvedev.

Prošlog mjeseca obje zemlje su objavile da su ispunile svoje obaveze iz sporazuma o smanjenju svojih arsenala.

Ali Novi START takođe ističe 2021. i rastuća ljutnja Kongresa oko politike Kremlja u Evropi, na Bliskom istoku i drugdje, u kombinaciji sa Trumpovom naklonošću prema nuklearnom oružju, znači da raste strah da će sporazum isteći i time biti uklonjena svaka prepreka nuklearnom oružju.

U novom papiru koji je objavila Asocijacija za kontolu oružja koji je izašao prije Putinove objave juče, Madelyn Creedon, bivša visoka administratorka Američke administracije za nuklearnu sigurnost, izvukla je je zaključak od aktuelnih promjena u nuklearnim politikama.

“Ukratko, pripremite se za novu trku u naoružanju”, rekla je Creedon.