Praćenje zaraženih u Evropi – povreda privatnosti ili stvar od javnog značaja

tačno.net
Autor/ica 8.4.2020. u 07:14

Praćenje zaraženih u Evropi – povreda privatnosti ili stvar od javnog značaja

Suočene s hiljadama smrtnih slučajeva povezanih s pandemijom, vlade širom Evrope uvele su ili planiraju pokrenuti aplikacije za praćenje telefona kako bi pronašle ljude koji su došli u kontakt sa zaraženim ili kontrolisali one koji su u karanteni, što je izazvalo bojazan zbog mogućih zloupotreba privatnih podataka za vrijeme ali i nakon pandemije, pišu svjetski mediji, ukazujući na mnogobrojne aplikacije koje su se pojavile u Evropi.

Jedinstvena EU aplikacija

Evropski supervizor za zaštitu podataka zatražio je korištenje jedinstvene aplikacije za praćenje korona virusa u cijeloj Evropskoj uniji (EU) umjesto da svaka zemlja napravi svoje – upozoravajući na opasnosti koje takve aplikacije mogu predstavljati, piše BBC.

Vojček Vjeviorovski (Wojciech Wiewiorowski) je rekao da Opšta regulacija o zaštiti podataka, glavni zakon EU o privatnosti, dopušta obradu osjetljivih privatnih podataka kada je to u interesu javnog zdravlja. Ipak je naglasio da “veliki podaci znače veliku odgovornost”.

Vjeviorovski je kazao da je njegov ured “svjestan da brojne države članice EU-a imaju ili su u procesu razvoja mobilnih aplikacija koje koriste različite pristupe”. Neki od njih, poput upotrebe Blututa (Bluetooth) za traženje kontakata, “djeluju kao koristan put”, rekao je.

Supervizor ističe da bi pojedinačna mobilna aplikacija Covid-19 trebala biti koordinisana na evropskoj razini, te da bi idealno bilo uključiti i Svjetsku zdravstvenu organizaciju (SZO), “kako bi se dizajnom osigurala zaštita podataka na globalnoj razini od samog početka”. On je naveo da sve mjere koje bi mogle narušiti privatnost moraju biti privremene, moraju imati ograničenu svrhu korištenja, ograničen pristup podacima i da se zna ko ima pravo pristupa, ističe BBC.

Prekogranično praćenje

Njemačka je prošle sedmice predstavila inicijativu za novu tehnološku platformu koja bi, uz očuvanje privatnosti, mogla pomoći u traganju i praćenju infekcije prekog granica i razbiti sumnju u učinkovitost višebrojnih aplikacija razvijenih širom Evropske unije, ukazuje agencija Rojters (Reuters).

Inicijativa, nazvana Panevropsko praćenje blizine uz očuvanje privatnosti (PEPP-PT – The Pan-European Privacy Preserving Proximity Tracing), okuplja više od 130 istraživača iz osam zemalja i u velikoj mjeri slijedi pristup singapurske aplikacije Trejs tugeder (TraceTogether).

“Najgore bi bilo kad bismo imali… kolekciju različitih aplikacija za praćenje u Evropi”, rekao je Stefen Sajbert (Steffen Seibert), glasnogovornik kancelarke Angele Merkel, na konferenciji za novinare u Berlinu.

Austrijski Crveni krst već je pokrenuo aplikaciju ‘Stop Korona’ koja koristi Blutut veze između pametnih telefona i preuzele su je stotine hiljada ljudi. Također, dodaje Rojters, Irska i Poljska najavile su slične inicijative naglasivši pak nedostatak koordinacije na nivou Evropske unije.

S obzirom na to da ograničenja na slobodno kretanje i društvene kontate pokazuju prve uspjehe u “poravnavanju krivulje” pandemije korona virusa, neke vlade se nadaju da će im napredna tehnologija pomoći da ubrzaju zadatak traženja ljudi koji su u riziku – do sada se to uglavnom obavljalo olovkom, papirom i telefonom, napominje Rojters.

Dobrovoljno davanje podataka

Zemlje poput Južne Koreje uspjele su zaustaviti epidemiju na način kakav Evropa ne može kopirati, praćenjem kontakata da bi mapirali zarazu na nivou “od sobe do osobe”. Da bi to učinile u Evropi, vlade bi morale potaknuti kontroverzne nove ili hitne zakone – ili navesti korisnike da dobrovoljno dijele više podataka o sebi u ogromnim razmjerima na što se oslanja softver nazvan Panevropsko praćenje blizine uz zaštitu privatnosti, ukazuje Blumberg (Bloomberg).

Da bi funkcionisala tehnologija predložene inicijative za praćenje širenja korona virusa širom Evropske unije korisnici moraju masovno preuzimati aplikaciju. No, ističe Blumberg, postoji nekoliko drugih različitih pokušaja u evropskim zemalja koje su nastojale da potrebu za podacima uravnoteže s državnim zakonima o zaštiti privatnosti.

Iako je Njemačka evropska država koja se najviše bavi privatnošću, Dojče Telekom (Deutsche Telekom) je, na temelju procedura koje je 2015. odobrio državni regulator, podijelio “masovne anonimne podatke” s Institutom Robert Koh (Koch) kako bi mapirao masovna kretanja i predvidio širenje Covid-19. U međuvremenu, njemački startapovi rade na aplikaciji kojom bi pomogli vladi da prati zaražene ljude, a državno tijelo za zaštitu podataka kaže da je takav pristup možda najbolja opcija, pod uslovom da ostane dobrovoljan i da se podaci kasnije izbrišu.

U Francuskoj je direktor najveće francuske telekomunikacione kompanije Oranž (Orange), Stefan Ričard (Stephane Richard), zatražio upotrebu dobrovoljnih aplikacija za praćenje. Zagovara nešto slično aplikaciji koja se koristi za praćenje građana u Singapuru, TraceTogether. Istovremeno, najveći mrežni operater u Austriji, Telekom Austrija, vlastima šalje “anonimne podatke” na temelju tehnologije koju je prvobitno razvio Invinium Data Insajts (Invenium Data Insights) za analizu obrazaca putovanja.

Italija, kao jedna od nateže pogođenih evropskih država, bila je među prvim evropskim zemljama koje su testirale način korištenja mobilnih podataka. Službenici su koristili anonimne podatke iz Vodafona – a preslikavanje podataka ranije tokom mjeseca pokazalo je da su se milioni ljudi u regiji Lombardija još uvijek kretali izvan svojih domova. Italijanski susjedi i EU morat će uskoro odlučiti je li režim praćenja dovoljan ili su potrebne agresivnije metode, naglašava Blumberg.

Korak bez presedana

Iako su godinama evropske vlade raspravljale i pooštravale mjere zaštite korištenja ličnih podataka ljudi, sada su te mjere u riziku, ocjenjuje Politiko (Politico) ističući kako su jedna po jedna, vlade širom EU poduzele korak bez presedana tražeći od telekomunikacionih kompanija da predaju podatke mobilnih telefona kako bi mogle pratiti kretanje stanovništva.

Do sada su regulatori davali blagoslov ovim programima – ističući da oni koriste podatke koji su anonimizirani i objedinjeni te stoga ne podliježu strogom evropskom režimu privatnosti, Opštoj uredbi o zaštiti podataka. Iznimka je, naglašava briselski portal, bio holandski regulator koji je rekao da nije moguće anonimizirati podatke o mobilnim lokacijama.

Epidemiolozi su tvrdili da je upotreba mobilnih podataka o lokaciji samo prvi korak: Da bi u potpunosti bila učinkovita, neki kažu da će EU morati da slijedi primjer Južne Koreje i Kine i natjerati zaražene ljude da preuzmu aplikaciju koja će otkriti gdje tačno idu i s kim se nalaze.

Norveška je jedna zemlja koja razmišlja o ovom putu, dodaje Politiko ističući kako tamošnji istraživači kažu da objedinjeni mobilni podaci nisu dovoljno precizni da vide hoće li ljudi ostati razdvojeni. Kao odgovor, vlada radi na vlastitoj aplikaciji za pametne telefone kako bi pružila bolji uvid u aktivnosti pojedinaca. Španija, Rumunija i Slovačka već su stvorile vlastitu verziju ovih aplikacija, dok Njemačka nastoji slijediti taj model. Poljska vlada otišla je korak dalje i naložila ljudima koji su možda zaraženi da preuzmu aplikaciju kojom nadgleda da li se poštuju mjere karantene.

Iako oni koji stoje iza ovih aplikacija žele naglasiti da osiguravaju veću sigurnost i zaštitu podataka od svojih kolega koji nisu iz EU-a, zagovornici građanskih prava imaju na umu da bi se privremene mjere kontrole teško mogle povući nakon završetka krize. Ulrih Kelber (Ulrich), njemački savezni povjerenik za zaštitu podataka, najprije je podržao dijeljenje podataka ali je nedavno izjavio da bi praćenje pojedinih telefona radi nadgledanja karantene bila “potpuno neprimjerena i zadiruća mjera.”

Radio Slobodna Evropa

tačno.net
Autor/ica 8.4.2020. u 07:14