Pripadnik tvrde linije predvodi talibanske pregovarače

Povezani članci

• Dvije trećine Čeha se boji samoće u starosti
• Rusija se priprema za omikron ‘plimni talas’ dok su stope vakcinacije uporno niske
• Zatvori EU, rasadnici radikalizma
• U sukobima u Siriji desetine novih žrtava
• Protest za mir i drugačiju Evropu u Ljubljani
• U požarima u Europi izgorjelo više nego u cijeloj prošloj godini

Abdul Hakim Išakzaj proveo je godine pritajen u gradu Kveta na jugozapadu Pakistana, gde je bila baza lidera afganistanskih talibana posle invazije pod vođstvom SAD 2001. godine kada je s vlasti u susjednom Afganistanu srušena ekstremistička grupa, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

Pripadnik tvrde linije donedavno je vodio islamsku medresu ili vjersku školu na području Isakabada u Kveti, gdje je također bio na čelu talibanskih sudija, kao i uticajnog vijeća talibanskih klerika koji su izdavali vjerske ukaze kako bi opravdali brutalnu pobunu te grupe u Afganistanu.

Sada je 50-godišnji Išakzaj u centru pažnje nakon što je imenovan za glavnog pregovarača talibana u dugo očekivanim mirovnim pregovorima s međunarodno priznatom vladom u Kabulu.

Najava o imenovanju Išakzaja 5. septembra bila je dio velike promjene unutar talibanskog 21-članog pregovaračkog tima uoči početka direktnih mirovnih pregovora između zaraćenih afganistanskih strana u Kataru.

Militantna grupa nije ponudila obrazloženje te iznenadne promjene.

Talibanski izvori kažu da je pregovarački tim izmijenjen kako bi imao moć donošenja odluka na licu mjesta.

Stručnjaci kažu kako bi imenovanje Išakzaja, koji je blizak s talibanskim liderom Haibatulahom Ahundžadom, mogao biti pokušaj centralnog vodstva da potvrdi direktnu kontrolu nad pregovorima u Kataru.

Talibansku političku kancelariju u glavnom gradu Katara, Dohi, vodi Mula Abdul Gani Baradar, suosnivač talibana koji se smatra relativno umjerenim.

Ultrakonzervativni Išakzaj je zamijenio Šer Mohameda Abasa Stanekzaija, koji je zajedno s Baradarom predvodio pregovore sa Sjedinjenim Državama o značajnom sporazumu potpisanom u februaru čiji je cilj da se pregovorima dođe do okončanja 19-godišnjeg rata u Afganistanu.

Prema sporazumu SAD-a i talibana, međunarodne snage trebale bi se povući iz Afganistana do maja 2021. u zamjenu za protuterorističke garancije talibana koji su se obavezali pregovarati o trajnom prekidu vatre i sporazumu o podjeli vlasti s afganistanskom vladom.

Dogovoreno je da će afganistanska vlada prije pregovora osloboditi do 5.000 talibanskih zatvorenika u zamjenu za oslobađanje 1.000 pripadnika sigurnosnih snaga koje drže militanti.

Posljednji talibanski zatvorenici pušteni su početkom septembra, osim nekoliko zatvorenika koji su kasnije prebačeni u Katar.

‘Univerzitet za džihad’

Stručnjaci kažu da je Išakzaj veoma poštovan među talibanima zbog svoje vjerskih uvjerenja, u rangu sa Mula Ahundžadom kao najviši duhovni starješina u militantnoj grupi.

“Ovo je važno jer talibani vole iznositi vjersko opravdanje za ono što rade”, rekao je Majkl Sempl (Michael Semple), stručnjak za talibane sa univerziteta Kvins u Belfastu.

“Mnogi viši komandanti i vođe zapravo nikada nisu dobili kvalifikacije od svojih medresa, pa su tako ‘nekvalifikovani’”, dodao je Sempl.

“Prisutnost Išakzaja dodaje težinu šta god pregovarački tim želio da radi.”

Išakzaj je diplomirao i predavao u vjerskoj školi Darul Ulom Haćania na sjeverozapadu Pakistana, koja je poznata po fundamentalističke verzije islama i školovanju generacije boraca za afganistanske talibane.

Među diplomcima takozvanog univerziteta za džihad su neki od najozloglašenijih terorista na svijetu, uključujući osnivača i duhovnog vođu talibana Mula Mohameda Omara – koji je umro 2013. godine u Pakistanu – i Džalaludina Hakanija, pokojnog lidera pakistanske Hakani mreže koja je u savezu s afganistanskim talibanima.

Išakzajevoj reputaciji među talibanima doprinijelo je i njegovo rodno mjesto. Dolazi iz okruga Pandžavi u južnoj afganistanskoj provinciji Kandahar. Okrug se smatra duhovnim domom talibana. “To znači da on predstavlja izvorno vodstvo i glavnu bazu talibana – klerike paštunskih plemena šire regije Kandahar u Afganistanu”, rekao je Sempl.

Talibani su se pojavili sredinom 1990-ih nakon završetka desetljetne sovjetske okupacije Afganistana.

Pretežno etnička paštunska skupina prvi put se pojavila u ultrakonzervativnim islamskim vjerskim školama u Pakistanu, gdje su milioni Afganistanaca pobjegli kao izbjeglice.

Škole su radikalizovale hiljade Afganistanaca koji su se pridružili mudžahedinima, islamističkim pobunjenicima koje su imale podršku SAD i koji su se borili protiv okupacionih sovjetskih snaga.

Talibani su se pojavili u Kandaharu 1994. godine, dvije godine nakon što su mudžahedini preuzeli vlast u zemlji.

Borbe među frakcijama mudžahedina potakle su razorni građanski rat u kojem je samo u Kabulu poginulo oko 100.000 ljudi.

Talibani su obećali povratak sigurnosti i proveli svoju ultrakonzervativnu verziju islama. Kabul su zauzeli 1996. godine, a dvije godine kasnije kontrolisali su oko 90 odsto zemlje.

‘Potpuno povjerenje’

Afganistanski obavještajni zvaničnik, koji je govorio pod uslovom da mu se ne navodi ime, rekao je da su “potpuno povjerenje i bliskost” Mula Ahundžada s Išakzajem bili ključni za njegovo imenovanje.

“Talibani i Sjedinjene Države žele zaključiti pregovore prije američkih izbora u novembru, a Išakzaj je jedina osoba koja ima moć donošenja odluka za pregovaračkim stolom”, rekao je zvaničnik.

On je također rekao da imenovanje Išakzaja također suzbija “ozbiljnu napetost” između političkog šefa Mule Baradara i Stanekzaija, bivšeg vodećeg pregovarača koji je degradiran u zamjenika glavnog pregovarača.

Obojica su i dalje članovi talibanskog 21-članog pregovaračkog tima.

Mula Baradar je pod Mula Omarom bio drugi u hijararhiji komandovanja i koordinisao je vojne operacije grupe na jugu Afganistana prije njegovog hapšenja u pakistanskom gradu Karači 2010. godine.

Neki vjeruju da ga je priveo Pakistan, inače glavni sponzor grupe, jer je omogućio tajne razgovore Kabula i talibanskog vodstva.

Baradar već dugo podržava mirovne pregovore bez uplitanja Pakistana. Ali Stanekzaija “smatraju pakistanskim čovjekom”, rekao je Antonio Điustoci (Giustozzi), stručnjak za talibane s Kraljevskog Instituta u Londonu.

Islamabad je već dugo optuživan za pružanje utočišta i pomaganja talibana u Afganistanu.

Veze Islamabada s talibanima datiraju iz 1990-ih, kada je pomagao militante pružajući im oružje, obuku i obavještajne podatke. Pakistan je bila jedna od samo tri zemlje koje su priznale talibanski režim kao vladu Afganistana.

Nakon pada režima 2001. godine, mnogi su se talibanski čelnici sklonili u Pakistan.

Posmatrači kažu kako Pakistan vidi talibane kao polisu osiguranja za postizanje svojih dugotrajnih strateških ciljeva u Afganistanu – uspostavljanje propakistanske vlade u Kabulu i ograničavanje uticaja svog starog rivala Indije, koja ima bliske veze s Kabulom.

Mješoviti signali

Išakzaj je stekao reputaciju pripadnika tvrde linije i posvećen je obnavljanju Islamskog Emirata, što je službeni naziv talibanskog režima koji je vladao Afganistanom od 1996. do 2001. godine.

No, stručnjaci kažu kako njegovo imenovanje daje kontradiktorne signale.

Prisutnost tako visoko rangirane osobe signalizira da pregovarački tim ima “stvarnu težinu” i da talibani ozbiljno shvataju razgovore, rekao je Sempl.

Onima unutar talibana koji se brinu da bi pregovarački tim mogao pristati na kompromisni dogovor, imenovanje tvrdolinijaša signalizira “uklanjanje sumnji”, rekao je on.

“Međutim, oni koji vjeruju da bi talibani mogli biti natjerani da pristanu (na) kompromis, raspravljat će o tome da li prisutnost tako visoko rangirane osobe olakšava pregovaračkom timu da ostatku grupe proda sve što dogovori”, rekao je Sempl.

RSE