Porast samoubistava žena u Afganistanu nakon povratka talibana

Izdvajamo

• Marjam Saidi, Afganistanka koja se bori za prava žena rekla je da neke žene vide samoubistvo kao jedini način da pobjegnu od nevolja. "Oni počine samoubojstvo kako bi okončale svoje probleme, što je opasno", rekla je za Radio Azadi Radija Slobodna Evropa.

Povezani članci

• Nasilni kraj Nagorno-Karabaha
• Evropski lideri u napadu na multikulturalizam
• Australiju pogodila dva uragana – nema ljudskih žrtava
• Njemački istražitelji otkrili osmero nacista
• Boris Johnson u slučaju Skripal
  Faktor nesigurnosti
• Saudijska Arabija oslobodila 1.400 Etiopljana

Foto: MOHD RASFAN/AFP VIA GETTY IMAGES

Pišu: Ahmad Hanaješ i Abubakar Sidike

Šabana je imala svijetlu budućnost pred sobom. Studirala je medicinu i pripremala se za udaju.

Ali, dolazak talibana na vlast 2021. godine u Afganistanu potpuno je preokrenuo njen život. Militantna grupa zabranila je ženama da idu na univerzitete i prisilila je da napusti studije. Onda je njen vjerenik, koji živi u inostranstvu, prekinuo vjeridbu.

Prošlog mjeseca, Šabana je u svojim 20-im godinama počinila samoubistvo u rodnom gradu Čarikaru, glavnom gradu centralne provincije Parven.

Ona je jedna od sve većeg broja žena i djevojaka koje su u Afganistanu sebi oduzele život, jedne od malog broja zemalja svijeta u kojima stručnjaci procjenjuju da samoubistvo počini više žena nego muškaraca, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

Povećani broj samoubistava žena u zemlji eksperti povezuju sa strogim ograničenjima za žene koje su nametnuli talibani. Tvrdolinijaška islamistička grupa zabranila je ženama da se obrazuju kao i veći dio poslova koje mogu da obavljaju, što im je efektivno uskratilo bilo kakvu javnu ulogu u društvu i nametnulo stroga ograničenja na pojavljivanje i kretanje u javnosti.

Iako nema zvanične statistike, stručnjaci za mentalno zdravlje u Afganistanu i strane organizacije primijetile su uznemiravajući porast samoubistava žena u protekle dvije godine.

Danas žene i djevojke čine najveći dio pacijenata koji pate od mentalnih poteškoća u Afganistanu, rekao je Mudžib Kpavak, psihijatar iz Kabula.

“Ako pogledamo žene koje su ranije radile ili studirale, sada 90 posto njih pati od nekog problema s mentalnim zdravljen”, dodao je Kpalvek. “One se suočavaju sa ogromnim ekonomskim nesigurnostima nakon što su izgubile posao i veoma su uznemirene po pitanju budućnosti.”

Mnoge Afganistanke kažu da su pretvorene u zatvorenice u svojim domovima od kada su talibani vratili na vlast. Velika većina žena je nezaposlena. Većina kaže da ih obuzima beznađe.

U međuvremenu, nasilje nad ženama je poraslo pod talibanima. Militanti su ukinuli programe pravne pomoći i specijalne sudove koji su kreirani kako bi se borilo protiv nasilja nad ženama i djevojkama.

Prisilni i rani brakovi sa tinejdžerkama takođe su u porastu širom Afganistana, dok roditelji daju kćerke na udaju kako bi izbjegli prisilne brakove sa talibanskim borcima.

Marjam Saidi, Afganistanka koja se bori za prava žena rekla je da neke žene vide samoubistvo kao jedini način da pobjegnu od nevolja. “Oni počine samoubojstvo kako bi okončale svoje probleme, što je opasno”, rekla je za Radio Azadi Radija Slobodna Evropa.

Marjam, koja živi u Kabulu, rekla je da je njena 16-godišnja sestra patila od ekstremne depresije otkako su talibani zabranili djevojčicama starijim od šestog razreda da idu u školu.

“Mentalno zdravlje moje sestre je užasno narušeno”, rekla je za Radio Azadi. “Djevojkama je teško da se nose s tim nakon što su im sve slobode oduzete.”

Talibani su rekli da je prošle godine u zemlji 360 ljudi počinilo samoubistvo, uz ovaj podatak nisu ponudili više detalja. Nezvanične brojke sugerišu da je broj samoubistava žena porastao od 2021., kada je pala afganistanska vlada koju je podržavao Zapad.

Svjetska zdravstvena organizacija objavila je 2018. godine da je otprilike dva miliona Afganistanaca, od ukupnog broja stanovništva od 40 miliona, pati od mentalnih bolesti.

“Ove brojke su danas vjerovatno mnogo veće”, saopštila je u ponedeljak 5. septembra nevladina organizacija Action Against Hunger smještena u Sjedinjenim Državama. Dodaje se da se Afganistan bori sa “nezabilježenom ali skrivnom krizom mentalnog zdravlja”.

Kpalvak, psihijatar iz Kabula rekao je da zemlji nedostaje resursa da se suoči sa onim što naziva epidemojom mantalnog zdravlja.

“Broj pacijenata sa problemima mentalnog zdravalja ubrzano raste, ali tretmani koji su im dostupni su nedovoljni”, rekao je. “Psihijatrice ne mogu da rade zbog restrikcija na poslove. Potreba da se ukaže na krizu mentalnog zdravlja je hitna.”

*Saradnja na tekstu dopisnica Radio Azadi Faiza Ibrahimi

RSE