Pobunjenici proglasili pobjedu na referendumu

Povezani članci

• Nobelovi laureati kao prikaz evropskih linija podjela
• Biti samokritičan
• Amnesty International: Pobjedom Trumpa svijet je postao mračnije mjesto
• Rusija: Sergey Sobyanin ostaje gradonačelnik Moskve
• Njemačka od suda traži odbacivanje tužbi za genocid u Namibiji
• Sudu u Londonu predata tužba protiv Borisa Johnsona

Pobunjenici u istočnoj Ukrajini tvrde da je skoro 90 posto glasača zatražilo autonomiju u kontroverznom referendumu koji Kijev i većina država Zapada smatraju nelegitimnim. Proruski aktivisti u Donjecku kažu da je 89,7 odsto glasalo „za“ autonomiju, te da je odaziv glasača bio 75 odsto.

Roman Ljagin, šef izborne komisije samoproglašene narodne republike Donjeck rekao je da je na referendum izašlo oko 75 odsto od ukupnih tri miliona upisanih birača.

Rezultate referenduma proruski separatisti iz basena Donbas najavili su za ponedjeljak.

Prvi rezultat glasanja je objavljen u nedjelju uveče: 89,07 odsto je glasalo za nezavisnost od Ukrajine, a 10,19 protiv, rekao je Ljagin.

“Bilo je veoma lako prebrojati glasačke listiće jer je broj ljudi koji su glasali protiv bio veoma mali. Odziv građana je dostigao 74,87 odsto”, istakao je on.

U Kijevu, Ministarstvo spoljnih poslova Ukrajine je proglasilo referendum pravno nevažećim i reklo da“neće imati nikakve pravne posljedice po teritorijalni integritet Ukrajine”. Glasanje je bilo “zločinačka farsa” koju je finansirala Rusija, ocijenilo je Ministarstvo. I rekacije Zapada bile slične.

Ukrajinske vlasti su odlučne da provedu vanredne predsjedničke izbore 25. maja, a optužuju Rusiju da želi da ih spriječi. Pobunjenici ne žele te izbore, a privremenu vlada u Kijevu smatraju “fašističkom”.

Nije moguća nikakva nezavisna verifikacija referenduma jer su separatisti zabranili dolazak posmatrača i novinara, niti je bilo formalnog postupka registracije glasača.

Igleda da je tokom referenduma bilo i sukoba, uz pogibiju dva lica, ali nisu jasne okolnosti pod kojima se to desilo, prenose agencije.

Kijev i Zapad strahuju da bi poslije referenduma u Donbasu moglo doći do situacije slične onome što se desilo marta – kada je Krim pripojen Rusiji, čime su Zapad i Moskva potonuli u najgoru krizu od završetka Hladnog rata.

Prošle noći je američki sekretar za odbranu Čak Hejgel rekao da Rusija nije povukla trupe nagomilane na granici sa Ukrajinom, uprkos obećanju da će to učiniti.

Velike sile su posljednjih sedmica donijele sankcije protiv Rusije i prijete da će ih zaoštriti, ako ne bude predsjedničkih izbora u Ukrajini.

Više od sedam miliona Ukrajinaca pozvano je na glasanje o sudbini područja Donjeck i Lugansk. Na glasačkim listićima je pisalo: “Da li odobravate nezavisnost Narodne Republike Donjeck” i “Da li odobravate nezavisnost Narodne Republike Lugansk”.

Ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao je proruske snage da odlože referendum da bi se omogućio dijalog o rješavanju krize. Putinov zahtijev nije prihvaćen i referendum jeu nedjelju održan ponegdje uz snažne eksplozije, paljbu iz automatskog oružja i žrtve.

Brisel o dešavanjima u Ukrajini

Šefovi diplomatija zemalja članica Evropske unije okupiće se u ponedjeljak u Briselu na dvodnevnom sastanku Savjeta za spoljne poslove. Zvanično, glavna tema su pripreme za predstojeći završni samit prvog polugodišta, koji će se održati krajem juna, ali očekuje se da ukrajinska kriza ponovo dominira debatom.

Tanjug iz diplomatskih izvora saznaje da se ne očekuju drastični potezi, ali da će “crna lista” EU sa imenima ruskih funkcionera kojima je zabranjeno izdavati vize i dozvoliti raspolaganje novcem u evropskim bankama biti proširena za još nekoliko imena.