Plan za oporavak u fokusu prvog sastanka uživo EU lidera

Povezani članci

• Eskalacija na istoku Ukrajine krši Sporazum iz Minska
• Pogrešan raspored časova
• SAD pomažu Ukrajini i susjednim zemljama sa 14 milijardi dolara
• Obilježavanje 12 godišnjice terorističkih napada u SAD-u
• Dva ‘različita’ izvještaja o ulozi Francuske u genocidu u Ruandi
• Mijanmar: 137 nevladinih organizacija traži od UN-a embargo na oružje

Foto: Reuters

Lideri zemalja članica Evropske unije okupili su se u petak kako bi pregovarali o višemilionskom planu oporavka njihovih ekonomija pogođenih pandemijom COVID-19. Ovo je ujedno prvi sastanak lidera licem u lice od kada su zemlje krenule sa uvođenjem mjera ograničavanja.

“Ovo je trenutak istine i ambicije za Evropu”, rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron po dolasku na sastanak u Brisel. “U pitanju je naš evropski projekat. Imam povjerenja ali sam oprezan.”

Njemačka kancelarka Angela Merkel upozorila je pred samit da su “pozicije još uvijek razjedinjene”, dok je predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel rekao da će pregovori biti “veoma teški”.

Holandski premijer Mark Rutte rekao je da nije “optimističan” da će lideri postići dogovor o fondu za oporavak od pandemije.

Sa druge strane, premijer Španije Pedro Sanchez, zemlje koja je poslije Italije napogođenija korona virusom kaže da EU lideri imaju obavezu prema svojim građanima da postignu dogovor o fondu za oporavak.

“Španija u ljeto ulazi u iščekivanju postizanja sporazuma”, rekao je Sanchez pred sastanak u Briselu.

Fond za oporavak i budžet EU

Lideri 27 zemalja članica sastat će se u sjedištu EU u Briselu u sobi opremljenoj sa sredstvima za dezinfekciju ruku, dezinfikovanim slušalicama za prevod, i zbog zdravstvenih mjera, bez novinara.

Planirano je da samit traje dva dana, no zvaničnici smatraju da bi se on mogao produžiti i u nedelju ukoliko dogovor postane neizvjestan.

Tokom samita na dnevnom redu će biti fond za oporavak kao i razgovor o budžetu unije za period 2021. do 2027. godine.

Holandsko protivljenje i mađarska prijetnja vetom utiču na šanse da bude postignut dogovor o budžetu od hiljadu milijardi eura kao i o novom fondu za oporavak u vrijednosti od 750 milijardi eura namjenjenom za obnovu ekonomije zemalja koje se nalaze na jugu EU.

Nakon mjeseci rasprava oko lijekova, medicinske opreme, zatvaranja granica i novca kojim bi se odgovorilo na korona virus, EU se napokon složila o postavljanju plana za fond od 750 milijardi eura kojim bi se ublažili prvi udari krize.

Plan oporavka kojeg podržavaju Njemačka i Francuska, sastojao bi se od 500 milijardi u grantovima i 250 milijardi u pozajmicama, no sjeverne zemlje EU protive se ovakvom planu.

Holandski premijer Mark Rutte je među onima koji predstavljaju štedljivi sjever Unije a koje zahtjevaju manji sveukupni paket, ekonomske reforme kao uslov za dobijanje sredstava i prošireni postupak provjere za davanje pomoći.

Južne zemlje, uključujući Italiju i Španiju, koje imaju velike dugove, žele da dobiju novac iz fonda za oporavak u formi besplatnih nepovratnih sredstava radije no kao otplative zajmove, dok je Mađarska zaprijetila da će staviti veto na cijeli paket ukoliko on bude uključivao predloženi mehanizam za zamrzavanje sredstava onima koji ne poštuju demokratske vrijednosti.

Među drugim ključnim tačkama nalaze se pitanja poput kada treba omogućiti novac za oporavak, na koliko dugo, kako otplatiti dug i koliko bi novca trebalo biti usmjereno u zelene projekte koji pomažu Uniji da ispuni svoje ciljeve o emisiji.

Evropski fond za oporavak već je doveo do niza otvorenih pitanja, obzirom da bi novac bio posuđen sa finansijskih tržišta i vraćen nekada nakon 2027. godine.

RSE