ENG
Otvoreno pismo Jou Bidenu o međunarodnom oporezivanju preduzeća
Izdvajamo
- Ponovni angažman sa multilateralnim sistemom uz istovremeno prihvatanje slabog međunarodnog kompromisa za oporezivanje multinacionalnih preduzeća će povjerenje u sistem dalje oslabiti umjesto da ga obnovi. Potpuno je u našoj moći da izgradimo postpandemijski svijet koji je održiviji, jače označen suradnjom i korektniji i u kom multinacionalna preduzeća plaćaju porez koji bi trebala platiti. ICRICT bi bio počašćen da podrži vašu vladu u ostvarivanju ovoga važnog cilja.
Povezani članci
- Orbanovi novi predlozi zakona udarac koji opozicija nije očekivala
- Jak zemljotres u Grčkoj, jačina 6,1 stepen po Richteru
- Najmanje deset mrtvih nakon naleta tajfuna u Japanu
- Kako će pandemija koronavirusa završiti? Svijet se suočava s tri scenarija ‘završne igre’
- Oland i Obama za mobilizaciju svijeta protiv ebole
- Posle 25 godina od pada Berlinskog zida, podižu se novi
Foto: Stefani Reynolds/Pool/Getty Images
Pismo potpisali: José Antonio Ocampo, Joseph E. Stiglitz, Jayati Ghosh 26.02.2021.
Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović
Dragi predsjedniče Biden,
svijet je pozdravio Vaš izbor i Vaše obećanje da diplomatski angažman sa međunarodnom zajednicom opet stavite u centar vanjske politike SAD. Mobilizacijom vlada za stvaranje pretpostavki za pravičan i ekološki održiv globalni oporavak gospodarstva pod Vašim vodstvom možete ih ohrabriti za transformativne promjene. Međunarodne institucije su suviše dugo propuštale da se bave jednim od najštetnijih aspekata globalizacije: izbjegavanjem i utajom poreza od strane multinacionalnih koncerna.
Fer oporezivanje multinacionalnih kompanija je potrebno da bismo stvorili onu vrstu društava kojoj težimo; ono mora biti centralni sastavni dio svakog progresivnog poreskog sistema koji cilja na to da poveća rast gospodarstva i donese visoki životni standard za sve. Okončanje izbjegavanja poreza od strane koncerna je usto jedna od najboljih metoda za suzbijanje divljeg rasta nejednakosti u imovini i dohotku.
Prebacivanjem svojih dobitaka u poreske oaze velika preduzeća oduzimaju vladama širom svijeta najmanje 240 milijardi dolara budžetskih prihoda godišnje. Ovaj gubitak ne pogađa samo SAD gdje svake godine oko 50% dobitaka ostvarenih od američkih koncerna u inostranstvu bude prebačeno u poreske oaze nego i globalni Jug čiji izvori prihoda su ograničeni i čije ovisnost od prihoda iz oporezivanja preduzeća za finansiranje javnih službi je zato veća.
Kao članovi Nezavisne komisje za reformu oporezivanja međunarodnih preduzeća (ICRICT) zahtijevamo od Vas da ispunite Vaše obećanje da ćete „predvoditi međunarodne napore da se globalni finansijski sistemi učine transparentnim, suzbiju ilegalne poreske oaze, oduzme ukradena imovina i političarima, koji potkradaju svoje stanovništvo oteža da se sakrivaju iza anonimnih fiktivnih firmi“. Zato bi Vaša vlada trebala aktivno sudjelovati u tekućim naporima za pruređivanju međunarodnog poreskog sistema da bi osigurali fer oporezivanje multinacionalnih preduzeća. Ovo se trenutno diskutuje u okviru od G20 određenog OECD prozesa.
Nažalost pregovori do sada ne teku dobro. Vlade vodećih država članica (među njima i pređašnja vlada SAD) vodile su svoje pregovore pod krivo postavljenom pretpostavkom da njihovom nacionalnom interesu najbolje služi zaštita multinacionalnih preduzeća koji imaju sjedište unutar njihovih granica. Razgovori o reformi međunarodnog oporezivanja su zbog toga zajednički cilj žrtvovali najmanjem zajedničkom imenitelju.
Multinacionalna preduzeća u međuvremenu izbjegavaju i dalje plaćanje poreza koji bi mogli doprinijeti finansiranju javnih izdataka za podršku oporavku nakon pandemije. Svijet to ne može izdržati. Uprkos svemu u okvirima procesa pregovora postignuto je jedinstvo po kome multinacionalne koncerne treba posmatrati kao jedinstveno preduzeće.
To znači da njihove dobitke širom svijeta treba oporezovati u skladu sa njihovom realnom aktivnošću u svakoj zemlji. U SAD, gdje se dobici koncerna dodijeljuju različitim državama prema postojećoj formuli ovisno o centralnim faktorima stvaranja dobiti – zaposlenost, prihod i aktiva – to je poznat koncept. Međutim aktuelni prijedlog primjenjuje ovaj kriterijum raspodjele samo na jedan mali dio globalnih dobitaka jednog preduzeća – posebno onih u visokom stepenu digitalizovanih multinacionalnih preduzeća koja pretežno imaju sjedište u SAD.
Elektronska trgovina je za vrijeme pandemije porasla skoro za jednu trećinu i važno je da ne samo digitalna multinacionalna preduzeća nego i digitalni sektori svih multinacionalnih preduzeća plate njihov fer udio u porezu. Zbog toga bi trebalo usvojiti ambicioznu i sveobuhvarnu reformu da bi se sistem SAD preslikao na međunarodni nivo bez da bi se pritom razlikovalo između digitalnih i nedigitalnih preduzeća. Jedno pravilo te vrste bi doprinijelo tomu da se stvore korektniji uslovi konkurencije, otklone odstupanja, ograniče mogućnosti izbjegavanje plaćanja poreza i ponudi sigurnost multinacionalnim preduzećima i ulagačima.
Ovaj sistem bi trebao biti potporen globalnim minimalnim porezom za multinacionacionalna preduzeća koji bi okončao štetnu poresku konkurenciju između zemalja i smanjio poticaj za multinacionalna preduzeća da dobit prebacuju u poreske oaze. Međutim, trenutno kod OECD i drugdje diskutovana minimalna stopa od 12,5% mogla bi se razviti u globalnu gornju granicu; u tom slučaju inicijativa vrijedna hvale da se multinacionalna preduzeća obavežu na plaćanje njihovog fer udjela u porezu mogla bi u konačnici suprotno djelovati.
Vaša izborna kampanja obuhvatala je obećanje da će se minimalna poreska stopa na prihode iz inostranstva američkih preduzeća (označana i kao „GILTI“) povećati na 21%. Ova mjera ne bi imala samo prednost da poveća budžetska sredstva vaše zemlje; ona bi osim toga političarima u drugim zemljama ponudila političku podršku da učine to isto. Ambiciozno globalno minimalno oporezivanje moglo bi donijeti zaokret u borbi protiv izbjegavanja poreza.
Ako bi se G20 zemlje dogovorile o uvođenju minimalnog poreza na dobit njihovih preduzeća širom svijeta od 25% (kako to predlaže ICRICT) širom svijeta automatski bilo bi oporezovano više od 90% dobitaka sa 25% ili više. Naravno da je istovremeno neophodno da je takav porez tako koncipiran da korekto dijeli prava oporezivanja između zemalja u kojima je sjedište i u kojima su filijale preduzeća.
Ministrica finansija SAD Janet Yellen je prilikom svoga saslušanja za potvrdu imenovanaj rekla da se njena vlada raduje na to da „aktivno sarađuje sa dugim zemljama“ da bi „pokušali okončati dosadašnju razarajuću globalnu konkurenciju u snižavanju stopa kod oporezivanja preduzeća“. Nema nikakvih naznaka o tome da bi najnoviji trend ka nižim stopama poreza na dobit stimulisao proizvodne investicije i rast. Smanjenje poreza u SAD 2017. finansiralo je uglavnom isplatu dividendi i otkup vlastitih akcija. Oporezivanje preduzeća oporezuje faktički čisti dobitak preduzeća; zbog toga sniženje poreske stope jedva da ima uticaj na gospodarsku aktivnost. Drugačije rečeno: Porezi preduzeća su u bitnom porez na izvoru na dividende i time porez na dohodak prema bogatim, jer posjedovanje akcija (direktno ili indirektno, naprimjer u okviru penzionog fonda) je još neravnomjernije raspodijeljeno nego dohodak.
Mi Vas molimo da osigurate da SAD još jednom snagom svoga primjera vode i sarađuju sa drugim zemljama koje su spremne da provedu sveobuhvatnu reformu koja je fer za SAD i ostali svijet. Do usvajanja takve fer reforme su trgovinske sankcije protiv zemalja koje su već odlučile da oporezuju digitalna preduzeća – među njima mnoge zemlje u razvoju koje očajnički trebaju dodatne prihode – kontraproduktivne.
Ponovni angažman sa multilateralnim sistemom uz istovremeno prihvatanje slabog međunarodnog kompromisa za oporezivanje multinacionalnih preduzeća će povjerenje u sistem dalje oslabiti umjesto da ga obnovi. Potpuno je u našoj moći da izgradimo postpandemijski svijet koji je održiviji, jače označen suradnjom i korektniji i u kom multinacionalna preduzeća plaćaju porez koji bi trebala platiti. ICRICT bi bio počašćen da podrži vašu vladu u ostvarivanju ovoga važnog cilja.
Ovaj komentar potpisali su i Edmund Valpy Fitzgerald, Kim Jacinto-Henares, Eva Joly, Ricardo Martner, Suzanne Matale, Léonce Ndikumana, Irene Ovonji-Odida, Thomas Piketty, Magdalena Sepúlveda Carmona, Wayne Swan i Gabriel Zucman.
