Ograničenja Bidenove administracije za eksploataciju nafte i plina na Aljasci

Izdvajamo

• Otkazivanje ugovora o zakupu nafte i plina u Arktičkom nacionalnom rezervatu za divlje životinje dolazi u trenutku kada Bijela kuća nastoji da poboljša svoje ekološke akreditive jer je suočena s kritikama zbog podrške projektima fosilnih goriva, napisao je Fajnenšl times (The Financial Times).

Povezani članci

• Udruživanje krajnjih desničara i budućnost evropske demokratije
• Ekvador: Novi potres jačine šest stepeni po Rihteru
• Glavna urednica u Saudijskoj Arabiji: “Žene uvijek moraju pitati za dozvolu”
• Smijenjen ministar obrane Ukrajine
• Japanski mediji: U pripremi sastanak Abe-Kim
• Izbjeglice ušle u Hrvatsku, policija ima pune ruke posla

Foto: Jim WATSON/AFP

Bijela kuća je u srijedu, 6. septembra, zabranila bušenje nafte i plina u dijelu divljine Aljaske, uključujući otkazivanje svih preostalih ugovora u Arktičkom nacionalnom rezervatu za divlje životinje koji su dodijeljeni u posljednjim danima administracije bivšeg predsjednika Donalda Trampa (Trump).

Ovaj potez je dio širokih napora da se suzbije bušenje na dijelu Aljaske bogatom naftom, ali ga mnogi smatraju simboličnim i nedovoljnim naročito nakon ovogodišnje kontroverzne odluke Bajdenove administracije (Joe Biden) da se odobri projekat Vilou (Willow) koji je naišao na oštre kritike ekologa, pišu svjetski mediji.

‘Maksimalna zaštita’

Novi propisi bi osigurali ono što je Bijela kuća nazvala “maksimalnim zaštitom” za gotovo polovinu naftnih rezervi, ali ne bi zaustavili ogroman projekat bušenja nafte Vilou u istoj blizini vrijedan osam milijardi dolara koji je Bajden odobrio u martu ove godine, napisao je Njujork tajms (The New York Times).

Aktivisti za klimu, posebno mladi ekolozi, bili su ljuti zbog Bajdenove odluke da dozvoli projekat Vilou, nazvavši ga “karbonskom bombom” dok su, naglasio je list, mnogi taj potez nazvali izdajom Bajdenovog predizbornog obećanja da neće biti “novih bušenja, tačka”.

Od tada, ističe Njujork tajms, administracija nastoji da naglasi svoje napore da smanji emisije ugljika koje su rezultat sagorijevanja nafte i plina i koje pokreću klimatske promjene.

“Mi imamo odgovornost da zaštitimo ovu dragocjenu regiju za sve uzraste”, rekao je Bajden u saopštenju 6. septembra.

“Otkazivanje svih preostalih ugovora o zakupu nafte i plina izdatih pod prethodnom administracijom u Arktičkom rezervatu i zaštita više od 13 miliona hektara na zapadnom Arktiku pomoći će očuvanju naše arktičke zemlje i divljih životinja, uz poštovanje kulture, istorije i trajne mudrosti starosjedilaca Aljaske koji žive na ovim prostorima od pamtivijeka.”

Odluka Bijele kuće, ukazuje Njujork tajms, ipak nosi određeni politički rizik, jer cijene nafte rastu, a republikanci optužuju Bajdena da šteti energetskoj nezavisnosti zemlje, uprkos činjenici da je proizvodnja nafte u Sjedinjenim Državama spremna da ove godine obori rekorde.

Nova odluka također bi se mogla suočiti i s pravnim izazovom industrije fosilnih goriva, ističe list dodajući da je Korporacija za razvoj Aljaske osudila Bajdenovu administraciju zbog otkazivanja ugovora o zakupu i najavila da će tužiti Ministarstvo unutrašnjih poslova.

Veća ovisnost o stranoj nafti

Bušenje na Aljasci zakomplikovalo je Bajdenov pokušaj da preduzme agresivne mjere u borbi protiv klimatskih promjena, ocjenjuje Vašington post (The Washington post) i dodaje kako zagovornici nafte i industrijski analitičari tvrde da su neka područja Nacionalnih rezervi nafte na Aljasci među najbogatijim u zemlji.

Predsjednica Udruženja za naftu i plin Aljaske Kara Moriarti (Moriarty) smatra da će nova Bajdenova politika učiniti Sjedinjene Države više ovisnim o stranoj nafti, koja bi mogla proizvesti više emisija koje zagrijavaju planetu od nafte koja se buši na Aljasci.

Bajden je, pojašnjava list, odobrio Vilou projekat pod intenzivnim političkim pritiskom, rekavši da je bio primoran na to jer je kompanija imala zakonski zakup za područje koje je prethodilo njegovom predsjedničkom mandatu.

Nove mjere američkog predsjednika nisu dobile širu podršku ekologa, napisao je Vašington post istaknuvši da je Bajden imao poteškoća da zadovolji klimatske aktiviste nakon odobrenja Vilou projekta.

Organizacija Prijatelji Zemlje su kasno u srijedu (6. septembra) nazvali nove odluke “polumjerom”, koje neće “izbrisati nevjerovatno razočaravajući klimatski uticaj predsjednika Bidena u pogledu zakupa nafte i plina”.

Iako novi potezi ne bi učinili ništa da se zaustavi razvoj Vilou projekta, koji je bio glavna meta klimatskih aktivista, oni bi osigurali dugoročnu zaštitu za područja koja pružaju vitalno stanište divljih životinja, rekao je Kris Vud (Chris Wood), predsjednik grupe za zaštitu okoliša Trout Unlimited, procijenivši da federalna vlada nije izdvojila toliko hektara zemlje za konzervaciju još od ranih 2000-ih.

Za Arktički nacionalni rezervat za divlje životinje, kako prenosi list tvrdnje zvaničnika, prodaja zakupa pod Trampom bila je manjkava, “zasnovana na nizu fundamentalnih, pravnih nedostataka” što je dalo osnova da se ugovori o zakupu otkažu.

Simboličan potez

Otkazivanje ugovora o zakupu nafte i plina u Arktičkom nacionalnom rezervatu za divlje životinje dolazi u trenutku kada Bijela kuća nastoji da poboljša svoje ekološke akreditive jer je suočena s kritikama zbog podrške projektima fosilnih goriva, napisao je Fajnenšl times (The Financial Times).

Ugovori o zakupu Arktičkog nacionalnog rezervata za divlje životinje izdani su 6. januara 2021., nekoliko dana prije Trampovog odlaska s dužnosti, ali ih je, dodaje Fajnenšl tajms, šest mjeseci kasnije obustavilo Ministarstvo unutrašnjih poslova Bajdenove administracije.

Nova odluka, koji donosi i stroža ograničenja istraživanja u Nacionalnim rezervama nafte Aljaske, smatra se u velikoj mjeri simboličnom jer je postojao minimalan interes za bušenje na zakupljenoj teritoriji.

Iako nije bilo bušenja u konkretnim područjima, ističe londonski list, objava od srijede izazvala je pohvale ekologa koji su opisali Bajdenovu odluku kao “istorijski potez” koji bi zaštitio krajolik države.

S druge strane, predstavnici pojedinih starosjedilačkih grupa tvrde da će to nanijeti štetu ekonomskoj aktivnosti u regiji.

“Ova akcija direktno utiče na egzistenciju i ekonomsku budućnost naših članova plemena. Naši glasovi, naše naslijeđe i naša veza s ovom zemljom ne mogu se ušutkati ili previdjeti”, rekao je Mori Lemen (Morrie), izvršni direktor zajednice Injupijat na Arktičkoj padini.

Bajden je, kako ocjenjuje Fajnenšl tajms, hodao po žici po pitanju klimatske i energetske sigurnosti, postavljajući agresivne ciljeve dekarbonizacije za zemlju koja troši petinu svjetske proizvodnje nafte, ali i pozivajući bušače da povećaju proizvodnju kako bi ukrotili cijene benzina koje su prošle godine porasle na rekordno visok nivo.

Izazovi energetske politike

Nove odluke Bajdenove administracije ne utiču na projekat Vilou, koji je uprkos kritikama demokrata i ekologa, dobio podršku industrije nafte i plina, kongresne delegacije Aljaske te mnogih starosjedilačkih plemena Aljaske, napisao je Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).

Odobrenje projekta Vilou ranije ove godine omogućilo je kompaniji Konoko Filips (ConocoPhillips) iz Hjustona da nastavi s projektom u Nacionalnim rezervama nafte, naglasio je list dodajući da na svom vrhuncu, kompanija očekuje da će tamo proizvoditi 180.000 barela nafte dnevno.

Političari u Vašingtonu, ukazuje Volstrit džurnal, traže put naprijed u energetskoj politici nastojeći da se uhvate u koštac s povećanjem cijena i klimatskim promjenama.

Dok je Bajdenova administracija pokušavala da uspostavi ravnotežu u bušenju nafte, republikanci su, ističe konzervativni njujorški list, dosljedno insistirali na povećanju proizvodnje energenata.

Republikanska senatorka s Aljaske Lisa Murkovski (Murkowski) nazvala je novu odluku Bijele kuće “nesavjesnom”, rekavši da je to posljednji znak “nekoherentne energetske politike” Bajdenove administracije te da se time “na neki način šalje signal da kada je u pitanju Aljaska, sve zavisi od hira administracije”.

RSE