Odnosi SAD i Rusije nisu zaliječeni nakon Tillersonova posjeta
Povezani članci
- Progresivna monetarna politika
- Snažna eksplozija u Kabulu, više stradalih
- Bez Velike Britanije, EU bi prestala biti važan globalni igrač
- Masovni protest na granici Gaze, ubijena četiri Palestinca
- Više od 28 hiljada poginulih u zemljotresu u Turskoj i Siriji
- Rusija: Uhapšene dvije osobe zbog ubistva Borisa Nemcova
Piše:Alan Crosby- Radio Slobodna Evropa
Posjeta državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država Rexa Tillersona Moskvi 13. aprila čini se da nije puno potpomogla izglađivanje odnosa između dvije velesile. Raskol su produbile sumnje u napad hemijskim oružjem u Siriji i konfuzija zbog smjera vanjske politike SAD-a.
Nakon zvaničnih razgovora na najvišem nivou pod patronatom administracije predsjednika Donalda Trumpa, zvaničnici su izjavili da obe strane oprezno podržavaju napore da poboljšaju odnose koji su bili “na niskom nivou”.
Ali sudeći prema naslovima i komentarima analitičara iz cijelog svijeta, Tillerson je imao malo toga zajedničkog sa ruskim kolegom Sergejem Lavrovim, a i predsjednikom Vladimirom Putinom.
New York Times je u tekstu pod naslovom “Neslaganje Tillersona i Putina” objavio da njih dvojica nisu bila u stanju da se dogovore o činjenicama u vezi s prošlosedmičnim napadom hemijskim oružjem u Siriji, zbog čega je Trump naredio ispaljivanje raketa na vazdušnu bazu u toj ratom razorenoj zemlji.
“Posjeta državnog sekretara Rexa Tillersona Moskvi još je jedan dokaz koliko su duboko potonuli rusko-američki odnosi”, objavio je Times u uredničkom komentaru. “Važno je pitanje hoće li zahlađenje u odnosima Trumpu otežati da uključi Rusiju u borbu protiv (militantne grupe) ‘Islamska država’ u Siriji, jer saradnja na tom planu, koja je uvijek bila pod znakom pitanja, sada se čini nemogućom.
Nije bilo nikakvih naznaka da su dvije strane promijenile stavove u vezi Sirije, što je izazvalo lavinu međusobnih zamjerki prije same posjete, a i toku Tillersonovog boravka u Moskvi.
Tillerson je rekao da je vlada sirijskog predsjednika Bashara al-Assada izvršila više od 50 hemijskih napada tokom šest godina rata u Siriji, te da bi se sirijski lider mogao suočiti s optužbama za ratne zločine.
Lavrov je, s druge strane, raketni napad SAD-a nazvao “nelegalnim napadom na Siriju” i rekao da se takve akcije moraju sp
“Dvije strane su se ranije ponašale kao da duguju jedna drugoj”, rekao je Alexander Baunov iz moskovskog Carnegie Centra, prenio je Guardian. “Sad se niko ne ponaša kao da nekom nešto duguje”, dodao je.
Moskva zatečena potezima Vašingtona
Brojni analitičari tvrde da su napadi u Siriji odgovorni za zaokret u politici SAD-a, što je iznenadilo ne samo Rusiju nego i ostatak svijeta.
Ovaj preokret, prema mišljenju Marka Galeottija iz Instituta za međunarodne odnose u Pragu, zbunio je zvaničnu Moskvu koja je mislila da poznaje put kojim se kreće američka vanjska politika.
“Do sada, oni su se (Rusi) oslanjali na činjenicu da mogu biti nepredvidljivi jer su smatrali da znaju gdje su granice američke politike i da znaju kakva će biti reakcija Amerikanaca”, rekao je Galeotti.
“Odjednom su se našli u vrlo nezgodnoj ulozi. Naprosto ne znaju šta da rade”, ocijenio je Galeotti.
Dodatno otežavajući situaciju, Trump je 12. aprila izjavio da se NATO sada više trudi u borbi protiv terorizma i da više nije “zastario”, što je pomak od prethodne izjave da Savez više ne služi svrsi i potez koji će sigurno antagonizirati Rusiju.
“U Putinovim očima, mi smo super sila koja je izvan kontrole”, napisao je Michael E. O’Hanlon, viši saradnik za vanjsku politiku Brookings instituta za LA Times. “Njegov stav je izvitoperen, ali čini se da je iskren”.
Trump bi mogao pokušati da smiri tenzije između NATO država, Moskve i neutralnih evropskih zemalja, dok bi NATO obećao da se neće dalje širiti, napisao je O’Hanlon.
Opasnost od dubljih problema
Jeffrey Mankof, zamjenik direktora u Centru za strateške i međunarodne studije u Washingtonu i viši saradnik u programu za Rusiju i Evroaziju, naveo je da nedostatak predvidivosti u američkoj vanjskoj politici umanjuje nivo povjerenja između zemalja i može dovesti do dubljih problema.
“Naravno, postoji i dublji egzistencijalni problem jer bi direktan sukob između SAD-a i Rusije mogao biti izuzetno opasan, s obzirom na vojne, a pogotovo nuklearne mogućnosti obe strane”, rekao je u radijskom programu The World Today.
“Iako ja ne mislim da je takva vrsta sukoba moguća, tu činjenicu treba imati u vidu”, konstatovao je Maknof.
Trumpovu pobjedu na izborima dočekala su očekivanja o približavanju dvije zemlje, s obzirom na riječi hvale koje je Trump imao za Putina u toku svoje predizborne kampanje.
Od tada je isplivalo niz pitanja, počevši od navodnog ruskog uplitanja u američke izbore do napada u Siriji, koji su uticali na promjene na političkoj sceni.
“U pozadini je razočaravajuće povlačenje Rusije nakon euforičnog dočeka izborne pobjede Donalda Trumpa. To je dovelo do vraćanja očekivanja u početno stanje, velike pogodbe koja bi dovela do ukidanja sankcija zbog ruske intervencije u Ukrajini”, napisala je dopisnica BBC-a Barbara Plett Usher.
“Zbog Trumpovih visokih zvaničnika taj balon se raspršio”, navela je.