Nove studije i upitna dugotrajna učinkovitost vakcina protiv COVID-19

Povezani članci

• ‘Konvoj slobode’ pokušava da blokira Brisel
• Kosovo i SAD potpisali sporazum o programu Mirovnog korpusa na Kosovu
• Vijeće sigurnosti UN-a usvojilo rezoluciju o zaštiti novinara
• Dva lica Grčke: Dok narod gladuje, vladajući slave preuzimanje predsjedanja Europskom unijom
• Vodonik iz pustinje
• Novinari u Evropi suočavaju se sa sve većim rizikom, upozorava grupa za slobodu štampe

Porast vakcinisanih ljudi koji su zaraženi korona virusom bacio je sumnju na trajnu efikasnost vakcina protiv COVID-19, pokazuju nove studije, što bi moglo uticati na odluke vlada o mogućem uvođenju dodatne “buster” doze, pišu svjetski mediji.

Efikasnost Pfizera

Studija Univerziteta Oksford objavljena u četvrtak, 19. avgusta, pokazala je da se efikasnost vakcine Fajzer (Pfizer) protiv simptomatske infekcije skoro prepolovila poslije četiri mjeseca, kao i da su vakcinisani ljudi inficirani zaraznijim delta sojem imali jednako visok nivo virusa kao i nevakcinisani, ističe Fajnenšl tajms (The Financial Times).

Naučnici s Oksforda pokazali su da efikasnost vakcine pada otkako je delta soj postao dominantan u Velikoj Britaniji u maju, odnosno da je Fajzerova vakcina, koja je u početku bila efektivnija, za četiri do pet mjeseci poslije druge doze bila otprilike ista kao i vakcina AstraZeneka (AstraZeneca), čiji se procenat zaštite jedva pomjerio.

Studija s Oksforda je prva koja je sugerisala da efikasnost Fajzerove vakcine možda opada brže od AstraZeneke, ukazuje list, dodajući da su dva odvojena istraživačka rada, u SAD i Kataru, također podstakla debate oko potrebe za trećom dozom vakcine jer su otkrili veći broj “probojnih infekcija” nego što je predviđeno. Također, nedavno istraživanje u Izraelu je pokazalo da je Fajzerova vakcina bila samo 41 odsto efikasna u sprječavanju simptomatske infekcije u junu i julu.

Studije su pokazale i da je vakcina Moderna možda efikasnija u zaštiti od delta soja od Fajzera, napisao je Fajnenšl tajms ukazujući na, između ostalih, katarsku studiju fokusiranu na delta soj koja je pokazala da su dvije doze Fajzera bile 60 odsto efikasne u zaustavljanju infekcije, dok je Moderna bila 86 odsto efikasna.

Fajzer već neko vrijeme govori da će biti neophodna treća doza, vjerovatno oko osam do 10 mjeseci poslije drugog uboda, naglašava londonski list i dodaje da je kompanija u nekoliko zemalja podnijela zahtjeve za odobrenje treće doze.

Ipak, prema riječima člana britanskog komiteta za vakcinaciju i imunizaciju Adama Fina (Finn), za sada “nema jasnih dokaza” o potrebi bustera te je pozvao na oprez, posebno jer su neke kompanije imale “snažan finansijski podsticaj da predlože treću dozu”.

Podaci studije

Istraživanje oksfordskih naučnika na više od 700.000 potpuno vakcinisanih odraslih osoba pokazalo je da je više od polovine onih koji su se zarazili deltom razvilo “klasične” COVID simptome, kao što su kašalj, groznica i gubitak ukusa i mirisa, napisao je Tajms (The Times) naglasivši da su s alfa sojem, koji je podstakao talas infekcija tokom zime, ekvivalentne cifre bile manje za 10 odsto.

Studija provedena prije i poslije sredine maja — otprilike u vrijeme kada je delta soj postao dominantan u Velikoj Britaniji – pokazala je da inficirani delta sojem mogu imati isti nivo virusa u nosu i grlu, bez obzira da li su vakcinisani ili ne.

Prije 16. maja, dodaje list, samo oko sedam odsto vakcinisanih ljudi koji su se inficirali virusom pokazalo je simptome, ali je poslije tog datuma, kada su praktično svi slučajevi imali deltu, broj vakcinisanih koji su pokazali simptome skočio na 55 odsto.

Iako postoje brojni dokazi da vakcine i dalje pružaju dobar nivo zaštite, posebno protiv teških oblika bolesti i hospitalizacije, zaključci studije će, naglašava Tajms, istovremeno izazvati zabrinutost da je delta soj umanjio efektivnost vakcina Fajzer i AstraZeneka u ograničavanju širenja virusa, što bi moglo uticati na odluke savjetnika britanske vlade koji trenutno raspravljaju o mogućim kampanjama uvođenja treće doze vakcine.

Studija je također pokazala da su ljudi koji su prebolovali COVID-19 i kasnije primili vakcinu imali veći nivo zaštite, odnosno da su 14 dana nakon druge doze AstraZeneka, infekcije opale za 88 odsto kod onih koji su ranije bili zaraženi, dok je za one koji nisu imali virus, zaštita iznosila 68 odsto. Sa Fajzerom su te brojke bile veće – 93 odsto zaštite za one koji već prebolovali COVID-19 u odnosu na 85 odsto kod onih bez prethodne infekcije.

Profesorica Sara Voker (Sarah Walker), s Univerziteta u Oksfordu, koja je vodila studiju, kaže da će biti potrebno još istraživanja te da je još uvijek nepoznato koliko je moguć prijenos virusa s ljudi koji su inficirani nakon vakcinacije.

Imunitet krda i dalje izazov

Britanski naučnici koji su proveli opsežnu analizu podataka, kažu da su posljedice prijenosa virusa i dalje nejasne ali i da je postizanje praga imuniteta krda još veći izazov, napisao je Gardijan (The Guardian).

Nalazi Velike Britanije o najvišim nivoima virusa nakon infekcija delta sojem kod vakcinisanih osoba ponovili su podatke male studije koju su prošlog mjeseca naveli američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti i kojom su potkrijepili odluku da preporuče ljudima nošenje maski u nekim zatvorenim prostorima, bez obzira na njihov status vakcinacije.

Ovi skupovi podataka naglašavaju potencijal vakcinisanih osoba da i dalje prenose COVID na druge, te važnost testiranja i samoizolacije kako bi se smanjio rizik od prijenosa, rekao je viši istraživač na odjelu za zdravlje stanovništva pri Univerzitetu Oksford dr. Koen Pouvels (Pouwels).

On sugeriše da taj potencijal prijenosa virusa predstavlja izazov postizanju imuniteta krda gdje, dodaje Gardijan, većina populacije stiče imunitet – bilo vakcinacijom ili prethodnom infekcijom, čime od zaraznih bolesti indirektno štite one koji nisu vakcinisani ili nisu nikada ranije bili inficirani.

‘Dobri brojevi’

Dok američki zdravstveni zvaničnici tvrde da novi podaci o efikasnosti vakcina protiv COVID-19 opravdavaju kampanju uvođenja treće doze već od septembra, neki naučnici izražavaju negodovanje uz tvrdnje da nije svakom Amerikancu potrebna dodatna doza, napisao je Njujork tajms (The New York Times).

Centri za kontrolu i prevenciju bolesti objavili su u srijedu, 18. avgusta, tri studije koje ukazuju na porast infekcija i manji porast hospitalizacija među vakcinisanim. Studije, dodaje list, ujedno pokazuju da, iako su vakcine i dalje visoko efikasne, bedem koji pružaju protiv infekcije korona virusom je oslabio u posljednjih nekoliko mjeseci.

Pad efikasnosti protiv infekcije može biti posljedica slabljenja razvijenog imuniteta nakon vakcine, nedostatka mjera opreza poput nošenja maski ili porasta vrlo zarazne varijante delta – ili kombinacije sve tri, rekli su stručnjaci.

Epidemiologinja s Univerziteta u Bostonu Eli Marej (Ellie Murray) ističe kako nove studije pokazuju da vakcine imaju učinkovitost otprilike 55 odsto protiv svih infekcija, 80 odsto protiv simptomatskih infekcija i 90 odsto ili više protiv hospitalizacije, naglašavajući da su ti “brojevi zapravo vrlo dobri”.

Kao i drugi stručnjaci, dr. Marej tvrdi da je insistiranje vlasti na vakcinama potkopalo značaj poštivanja drugih mjera opreza, te jačanje kapaciteta za testiranje.

Busteri bi bili opravdani samo u slučaju da vakcine nisu uspjele spriječiti hospitalizacije s COVID-19, rekla je specijalistica za zarazne bolesti i bivša vladina savjetnica za pandemiju dr. Selin Gonder (Céline Gounder) dodajući da će bolja zaštita biti vakcinacija nevakcinisanih – u SAD i cijelom svijetu, ali i nastavak nošenja maski.

RSE