Njemački statistički ured: Njemačko gospodarstvo opalo za pet posto u corona krizi

Povezani članci

• Izrael izveo zračne napade u pojasu Gaze, napali Hamas i u južnom Libanu
• Iran spreman ‘automatski’ opet poštivati preuzete obaveze
• Napadač iz Pariza priznao da je meta bio magazin Charlie Hebdo
• Nema razloga za radost zbog nečijeg zla
• Migraciona kriza na Mediteranu: Hitan samit EU
• Bugarska oplakuje ubijenu novinarku, EU poziva na brzu istragu

Kontejnerska luka Hamburg – Foto: JuNiArt / imago images

Njemačko gospodarstvo je u kriznoj corona godini 2020. dospjelo u duboku recesiju: Njemački bruto domaći proizvod smanjio se za pet posto. Istovremeno državni budžet kliznuo je duboko u minus.

Piše: Carolin Wahnbaeck/dpa/AFP – 14.01.2021.

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Gospodarski učinak u Njemačkoj je u kriznoj corona godini 2020. znatno opao. Bruto domaći proizvod (BDP) opao je u poređenju sa prošlom godinom za 5,0 posto, kako je saopštio Savezni statistički ured u četvrtak u prvoj procjeni.

Njemačko gospodarstvo je time nakon desetogodišnje faze rasta u kriznoj corona godini 2020. palo u duboku recesiju. Međutim pad nije tako jak kao u globalnoj finansijskoj i gospodarskoj krizi 2009. godine: Tada je BDP pao za 5,7 posto. Analitičari su računali u prosjeku sa padom od 5,2 posto.

Državni budžet u minusu 158 milijardi

Usto se pojavio prvi cjelogodišnji budžetski deficit od 2011: Država, pokrajine, komune i socijalna osiguranja imali su, prema podacima ureda iz Wiesbadena, u protekloj godini 158,2 milijarde evra izdataka više od prijema. Deficit u odnosu na ukupni gospodarski učinak iznosu 4,8 posto. To je bio drugi najviši deficit od njemačkog ujedinjenja prevaziđen samo rekordnim minusom iz 1995. godine kada su dugovi Treuhanda preuzeti u državni budžet.

Istovremeno su opali prihodi države. Poreski prihodi su se smanjili i jer je porez na dodatnu vrijednost od 1. jula smanjen na pola godine da bi se podstakla privatna potrošnja. Istovremeno su porasli državni izdaci između ostaloga i zbog milijarde teških paketa pomoći.

Privatna potrošnja smanjena za 6 posto

Corona kriza ostavila je vidljive tragove u skoro svim područjima gospodarstva: Industrija i uslužne djelatnosti bile su tvrdo pogođene, samo je građevinarstvo raslo.

Drugačije nego za vrijeme finansijske i gospodarske krize kada je ukupna potrošnja podržavala gospodarstvo, privatna potrošnja je prošle godine u poređenju sa godinom prije toga opala za 6,0 posto – tako jako kao nikada prije. Potrošački izdaci države djelovali su nasuprot tomu sa realnim rastom od 3,4 posto stabilizirajuće. Prema statistici tome je doprinijela nabavka zaštitne opreme i usluge bolnica.

Izvoz i uvoz roba i usluga smanjili su 2020. prvi puta nakon 2009. godine. Izvoz je realno opao za 9,9 posto a uvoz za 8,6 posto.

Time se zbog pandemije corone okončao i preko 14 godina dugi rast zaposlenosti, koji je preživio i finansijsku i gospodarsku krizu 2008/2009. Posebno pogođeni bili su zaposleni na skraćeno vrijeme kao i samostalni poduzetnici.

Očekuje se jak comeback njemačkog gospodarstva

Neki ekonomisti predviđaju za najveće evropsko gospodarstvo ove godine jaki comeback – uprkos zasada produženom lockdownu do kraja januara. Uspon u prerađivačkim djelatnostima još uvijek je intakt a iz vanjskog gospodarstva kroz potražnju iz Kine i SAD dolaze impulsi rasta, argumentuje naprimjer nedavno šef Savjeta za vrednovanje ukupnog gospodarskog razvoja, Lars Feld.

Međutim sa povratkom njemačkog gospodarstva na nivo od prije corona krize računa trenutno najveći broj ekonomista najranije na prelasku 2011. u 2022. godinu – pod pretpostavkom da se do tada veliki broj ljudi vakciniše protiv virusa corone da bi se gospodarski život opet normalizovao.

Nema problema sa Briselom zbog deficita

Njemačkoj ne prijete problemi sa Briselom zbog deficita. Države EU su zbog corona krize trenutno stavile van snage pravila pakta stabilnosti i rasta po kojima deficit budžeta ne smije rasti iznad tri posto a ukupna zaduženost iznad 60 posto BDP.

spiegel.de