Nigerija – pobjeda vlasti

Tena Erceg
Autor/ica 6.3.2023. u 09:17

Nigerija – pobjeda vlasti

Tinubu i njegova supruga Oluremi Tinubu (foto James Oatway/Reuters)

Na predsjedničkim izborima u najmnogoljudnijoj i ekonomski najznačajnijoj državi Afrike pobijedio je kandidat vladajućih Bola Tinubu. Opozicija osporava regularnost izbora

Unatoč mjesecima predviđanja da će na predsjedničkim izborima održanim prošlog vikenda u najmnogoljudnijoj i najvećoj afričkoj ekonomiji Nigeriji pobijediti kandidat koji nije dio establišmenta, prema Nezavisnoj nigerijskoj izbornoj komisiji pobijedio je predstavnik vladajuće stranke Progresivni kongres (APC) i bivši guverner Lagosa Bola Tinubu. Podaci kažu da je Tinubu osvojio 36,6 posto glasova ili 8,79 milijuna, više od glavnog protukandidata Atikua Abubakara iz Narodne demokratske stranke koji je dobio 6,98 milijuna i reformističkog autsajdera Petera Obija – potporu predstavniku Laburističke stranke dalo je 6,1 milijuna Nigerijaca. Po izbornom sustavu predsjednički kandidat pobjeđuje u prvom krugu ako u najmanje 24 od ukupno 36 federalnih jedinica dobije više od 25 posto glasova. Iako službeni rezultati kažu da je to pošlo za rukom Tinubuu, sve najvažnije opozicijske stranke osporavaju regularnost izbora i traže da se oni ponište i ponove. Izborni proces kritizirali su i domaći te međunarodni promatrači ističući nisku izlaznost od samo 27 posto kao i činjenicu da je politika vlasti ciljano otežavala glasanje.

Sa svojih 225 milijuna stanovnika, od kojih je čak 70 posto mlađe od 30 godina, Nigerija se po mnogo čemu smatra najvažnijom afričkom državom. Osim što će do 2045. postati treća najmnogoljudnija zemlja svijeta, odmah poslije Indije i Kine, Nigerija je i najveći kontinentalni proizvođač nafte. Zbog činjenice da sedmi put zaredom, nakon desetljeća vojnih pučeva, održava relativno slobodne i demokratske izbore smatra se i svojevrsnim uzorom drugim afričkim zemljama, a već neko vrijeme lobira i da postane prva afrička država na mjestu stalne članice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. S druge strane, unatoč prirodnim resursima i Nigerija je ogrezla u siromaštvu i korupciji – prema vladinim procjenama siromašno je više od 63 posto ili 130 milijuna Nigerijaca, kao i konstantnim oružanim sukobima s islamističkim skupinama na sjeveroistoku zemlje, kao i onima između stočara i farmera u ruralnim dijelovima koji su izazvani klimatskim promjenama i nedostatkom hrane. Neposredno prije izbora vladajući APC i predsjednik na odlasku Muhammad Buhari, koji se nakon dva uzastopna mandata više nije smio kandidirati, izveli su još nešto zbog čega su APC-u praktički sve analize prognozirale odlazak s vlasti. Kako bi suzbili korupciju i uznapredovali prema “društvu bez gotovine”, središnja banka pokrenula je proces zamjene novčanica nacionalne valute naire, što je u državi u kojoj se 80 posto transakcija odvija izvan bankarskog sustava prouzročilo posvemašnji kaos. Uz već ranije nestašice goriva do kojih je došlo zbog zapuštene infrastrukture te Nigerija sada izvozi sirovu naftu, a uvozi derivate, mase ljudi ostale su bez novca. Naime, država nije štampala dovoljno novih novčanica pa je ograničila dnevni maksimum koji se može podići na bankomatima. Neposredno prije toga, tijekom prošle godine sindikati učitelja i sveučilišnih profesora štrajkali su čak osam mjeseci jer vlada nije provodila kolektivni ugovor. Sve je upućivalo na konačan pad vladajućih, naročito kada se uzme u obzir da je na ovim izborima prvi put sudjelovalo novih 10 milijuna mladih birača.

U takvom kontekstu na političkoj sceni pojavio se energični novi kandidat Peter Obi, biznismen i guverner jugoistočne države Anambra, s tehnokratskim programom efikasnog upravljanja i borbe protiv korupcije i podrškom mladih, urbanih birača. U jednoj od kulturno najraznolikijih država svijeta, s čak 370 etničkih skupina i 520 različitih jezika, Obijeva kandidatura nosila je još jednu važnu implikaciju, onu prevladavanja etničkog raskola jer bi njegova pobjeda označila da je prvi put nakon građanskog rata krajem 1960-ih na vlasti pripadnik naroda Igbo, treće najveće etničke skupine u zemlji. Nakon osamostaljenja od kolonijalne vladavine i vojne diktature koja je potom uslijedila, režim sa sjevera ugnjetavao je pripadnike naroda Igbo na istoku zemlje, zbog čega su se oni odcijepili i proglasili novu državu, Bijafru. Nju je ratom nastojala slomiti središnja vlast, podržana od strane bivše kolonijalne sile Velike Britanije. Posljedica je bila masovna glad uzrokovana blokadom humanitarne pomoći te je umrlo više od milijun ljudi, a novoproglašena država ubrzo je kolabirala. Prema optimističnim interpretacijama, pobjeda pripadnika naroda Igbo prvi put u pola stoljeća imala je stoga potencijal da afirmira multietnički karakter države i prevlada separatističke tenzije, no premala izlaznost i odsustvo izborne mašinerije očito su prevagnuli u korist dosad vladajućeg APC-a.

Novosti

Tena Erceg
Autor/ica 6.3.2023. u 09:17