Nepopunjena mjesta u ministarstvu vanjskih poslova SAD: Trumpove prazne ambasade

Povezani članci

• UN upozorava na krizu sa hranom u Afganistanu
• Evropska komisija razmatra plan za smanjenje potražnje za strujom
• Početak predizborne kampanje sa praskom
• Pet godina nestanka MH370: Trebao je to biti savršeno običan let
• EU na hitnom samitu lidera odbila brzu proceduru članstva za Ukrajinu
• Zašto je sve teže utvrditi porijeklo COVID-19?

Foto:AP Ministar vanjskih poslova SAD Mike Pompeo i predsjednik Donald Trump

Saudijska Arabija, Turska, Egipat, Katar – u ključnim zemljama Bliskog istoka SAD trenutno nemaju ambasadore. Za to ima mnogo razloga. Jedno je jasno: Nedostajući uticaj Vašintona ima konzekvence.

Piše: Christoph Sydow

Preveo: Ešref Zaimbegović

Revizorski biro SAD alarmira: Skoro svako peto mjesto u odjeljenju za Bliski istok američkog ministarstva vanjskih poslova nije zauzeto, saopštava Government Accountability Office (GAO) u jednom izvještaju koji je objavljen u srijedu. Revizori upozoravaju da ova prazna mjesta ugrožavaju bezbjednosne interese SAD u regionu.

Posebno padaju u oči nepopunjene vrhunske pozicije: Jedanaest pozicija ambasadora u sjevernoj Africi i Bliskom i Srednjem istoku su trenutno prazne – neke već godinama.
U ključnim zemljama kao što su Turska, Egipat, Saudijska Arabija, Irak i Pakistan trenutno SAD nemaju ambasadore. Umjesto njih Vašington je zastupljen otpravnicima poslova, u diplomatskom žargonu nazvanih chargé d’affaires.

Manje ambasadora, manje uticaja

A to je problem: „Ova osoba skoro neizbježno nema isti uticaj kao ambasador, jer ih ne posmatraju kao ličnog predstavnika predsjednika“, kaže Richard LeBaron, nekadašnji američki ambasador u Kuvajtu za radio NPR. „Ova osoba normalno nema isti pristup informacijama i ljudima kao ambasador u službi.“

Ovaj nedostajući uticaj primjetan je ne samo u zemljama domaćinima nego i u Vašintonu. „Diplomati na tom nivou nisu prodorni kao ambasadori ako se radi o tome da daju prijedloge ministru vanjskih poslova. Pa i prijedlozi koje oni daju često se ne shvataju ozbiljno“, rekao je za stručni časopis „Foreign Policy“ Michele Dunne, koji je od 1986. do 2003. radio u ministarstvu vanjskih poslova kao ekspert za Bliski istok.

Mnogi diplomati odbijaju da slijede Trumpovu politiku

Nepopunjena mjesta su i zbog toga posebno brizantna jer je predsjednik SAD Donald Trump svojim saveznicima već signalizirao da se SAD u velikoj mjeri hoće povući sa Bliskog istoka. „To znači da bi ambasadori morali još više raditi na tome da bi druge države u regionu ubijedili da moraju sami preuzeti više odgovornosti“, kaže LeBaron.
Nedostajući direktan osobni uticaj američkih ambasadora primjetan je i u aktuelnim krizama u regionu:

• Vašington nema vrhunskog diplomate niti u Kataru niti u Ujedinjenim arapskim emiratima ili Saudijskoj Arabiji – dakle u obje države koje već skoro dvije godine vode blokadu protiv Katara.
• Niti u Riadu niti u Ankari nema ambasadora koji bi mogli vršiti pritisak na ozbiljno razjašnjenje ubistva novinara “Washington Posta” Jamala Khashoggia.
• Ni u Pakistanu nema ambasadora koji bi sada mogao uticati na smirivanje rasplamsanog konflikta sa Indijom.

I kad se radi o tome da se diplomatski prati borba protiv ostataka terorističke organizacije „Islamska država“ (IS) Trump je praznih ruku:

• Diplomatske odnose sa Sirijom prekinuo je još 2012. njegov prethodnik Barack Obama..
• U Iraku od januara nema ambasadora a prazno je i mjesto posebnog povjerenika za međunarodnu alijansu protiv IS otkako je ostavku dao Brett McGurk, iz nezadovoljstva zbog najavljene odluke o povlačenju američkih trupa iz Sirije u decembru 2018.

Različiti su razlozi za prazna mjesta u ministarstvu vanjskih poslova: Mnogi diplomati jednostavno nisu bili spremni slijediti Trumpovu politiku. Prominentan primjer je Dana Shell Smith. Kratko nakon što je američki predsjednik otpustio u maju 2017. direktora FBI Jamesa Comeya ona je twitovala: „Postaje sve teže probuditi se, čuti vijesti iz domovine i znati da ću današnji dan provesti objašnjavajući sebi našu demokratiju i naše institucije.“ Mjesec dana kasnije dala je ostavku na svoju poziciju i povukla se iz državne službe.

Demokrati sprječavaju popunjavanje ključnih pozicija

Uz ovo dolazi i Trupova nezainteresovanost za ekspertize diplomata: „Izgleda da predsjednik djelomično zastupa stanovište da ne treba pomoć“, kritikuje bivši ambasador LeBaron. Zbog toga ne pravi veliki pritisak pri novom popunjavanju mjesta.

Međutim i demokrati imaju svoj udio u ovoj situaciji. U mnogim slučajevima oni naime blokiraju potvrđivanje imenovanih ambasadora u kongresu:

• Tako demokratski senator Tim Kaine sprječava već skoro jednu godinu imenovanje Davida Schenkera za rukovodioca odjeljenja za Bliski istok ministarstva vanjskih poslova SAD. Kaine predbacuje Trumpu da je prekoračio svoje kompetence kada je u aprilu 2017. naredio vazdušni napad na uporište sirijske armije.

• Kaine u tome vidi ratni akt koga je prethodno morao odobriti kongres i zahtjeva izdavanje tajnog papira u kome vlada pravno objašnjava svoj postupak.
• Ministar vanjskih poslova SAD Mike Pompeo ustrajno odbija izdavanje ovoga dokumenta – i tako pozicija najvažnijeg američkog diplomate za Bliski istok za neodređeno vrijeme ostaje prazna.

Pitanje da li je Schenker stručno sposoban za ovu poziciju ne igra nikakvu ulogu.

spiegel.de