Musk priznao da nije htio dati Starlink za ukrajinski napad na rusku flotu

Povezani članci

• Poslednja šansa za demokrate
• Libija: Pobunjenici u Misrati zatražili pomoć NATO-a
• Nizozemska se djelomično zatvara na tri sedmice
• WHO pozvao Kinu da podijeli podatke o porijeklu covida
• Amnesty International: Neodgovorne isporuke oružja Iraku glavni su izvor naoružanja Islamske države
• Al-Kaida odgovorna za napad na plaži

foto: Reuters

“Očigledna namjera je (bila) da se najveći dio ruske flote potopi na sidrištu. Da sam pristao na njihov zahtjev, onda bi SpaceX bio eksplicitno saučesnik u velikom činu rata i eskalacije sukoba”, objašnjava Musk.

Vlasnik kompanije Tesla, SpaceX i društvene mreže X (bivši Twitter) Elon Musk potvrdio je da je odbio da aktivira svoju satelitsku komunikacionu mrežu Starlink u blizini obale Krima, kako bi bio izveden tajni ukrajinski napad bespilotnim podmornicama na rusku pomorsku flotu.

Od njega je prošle godine traženo da svojim inženjerima naloži da aktiviraju Starlink.

U novoj biografiji Elona Muska, autor Walter Isaacson je napisao da je Musk naredio da se isključi njegova mreža satelitskih komunikacija Starlink kako bi spriječio napad ukrajinskih plovila.

U biografiji, čije je dijelove prenio CNN i koja bi trebalo da bude objavljena 12. septembra, Isaacson navodi su podmornički dronovi “izgubili vezu” dok su se približavali ruskoj floti, a da je Musk odbio zahtjeve da ponovo uključi satelitsku vezu zbog straha – podstaknutom njegovim razgovorima sa visokim ruskim zvaničnicima – da će ruski predsjednik Vladimir Putin na taj napad uzvratiti nuklearnim oružjem.

Ni Musk, ni Isaacson, nisu odgovorili na zahtjeve CNN-a za komentar.

Starlink nije ni bio uključen, kaže Musk

Međutim, 8. septembra Musk je na svojoj društvenoj X pisao da jeste postojao hitan zahtjev vladinih organa da se Starlink aktivira sve do Sevastopolja.

“Očigledna namjera je (bila) da se najveći dio ruske flote potopi na sidrištu. Da sam pristao na njihov zahtjev, onda bi SpaceX bio eksplicitno saučesnik u velikom činu rata i eskalacije sukoba”, objašnjava Musk.

Ustvrdio je, međutim, da nije naredio isključivanje mreže, kako se u biografiji tvrdi, već da nije želio da je pokrene, pošto ona tada nije ni radila na tom prostoru.

“Obje strane bi trebalo da pristanu na primirje. Svakog dana sve više ukrajinske i ruske mladeži umire kako bi stekli ili izgubili male komade zemlje, a granice se jedva mijenjaju. Ovo nije vrijedno njihovih života”, napisao je Musk u drugoj poruci 8. septembra.

Zvaničnici u Kijevu ljutito su odgovorili na objavljivanje priče o Muskovom onemogućavanju napada na ruske snage.

Viši savjetnik predsjednika Volodomira Zelenskog, Mihajl Podoljak, optužio je Muska da je izazvao ubistva djece.

“Ponekad je greška puno više od obične greške”, napisao je Podoljak na X-u.

“Ne dopuštajući ukrajinskim dronovima da unište dio ruske vojne (!) flote putem ometanja Starlinka, Elon Musk je dopustio ovoj floti da ispaljuje projektile Kalibr na ukrajinske gradove. Zbog toga stradaju civili, djeca, to je cijena koktela neznanja i velikog ega”, napisao je on.

“Međutim, i dalje ostaje pitanje zašto neki ljudi tako očajnički žele da brane ratne zločince i njihovu želju da počine ubistva? I shvataju li sada da čine zlo i da ga podstiču”, upitao je Podoljak u poruci.

Knjiga Ajsaksona, autora poznatih biografija o Stivu Džobsu i Albertu Ajnštajnu, biće objavljena 12. septembra.

RSE