Moskva najavila odgovor na američke sankcije
Povezani članci
- Vođenje pet posebnih “ratova” nastaviti će poticati globalnu inflaciju u budućnosti
- Snažan tornado pogodio Sydney
- Varnice između Izraela i Palestinaca i strah od razbuktavanja šireg sukoba
- Izazovi krivičnog gonjenja Trumpa
- Trump: CIA nije zaključila da je princ naredio ubojstvo
- WTO traži povećanje proizvodnje vakcina
SAD, EU i saveznici uveli su sankcije Rusiji prošle godine zbog miješanja Moskve u unutarnje poslove Ukrajine.
Nakon što su Sjedinjene Države proširile sankcije na 34 osobe i poslovne subjekte kako bi učinile dodatni pritisak na Rusiju zbog intervencije u Ukrajini, Moskva je takav potez ocijenila “produžetkom neprijateljskog stava”.
Kremlj je u reakciji najavio da bi mogao uzvratiti protumjerama i da SAD, po riječima glasnogovornika ruske vlade Dmitrija Peskova, “može očekivati sličan odgovor”.
“Novodonesene mjere, kojima se održava režim sankcija prema Rusiji, osnažuju angažman SAD-a u potrazi za diplomatskim rješenjem krize u Ukrajini”, priopćilo je američko Ministarstvo financija.
Također se ističe da se američke sankcije neće povući sve dok Rusija potpuno ne provede obveze proizašle iz mirovnog sporazuma iz Minska, “uključujući i obvezu da se Ukrajini vrati kontrola njezine strane međunarodne granice s Rusijom”.
‘Recipročni odgovor’
“Ovo je nastavak neprijateljskog stava prema Rusiji koji ima razorne učinke na bilateralne odnose. Kao što je poznato, u takvim slučajevima slijedi recipročni odgovor”, kazao je Peskov.
Dodao je i kako će “nastavak ove, po Rusiju neprijateljske logike, imati ogroman utjecaj na bilateralne odnose”, prenijeli su ruski mediji.
Na listi sankcioniranih su i filijale ruske VBT banke, Sberbanke i Rosteka, te koncern Kalašnjikov i zavod Iževski mehaničeski.
SAD, EU i njihovi saveznici uveli su sankcije Rusiji prošle godine zbog navodnog miješanja Moskve u unutarnje poslove Ukrajine. Rusija je u više navrata opovrgla takve navode.
Prema podacima Ujedinjenih naroda, u ratu u Ukrajini od travnja 2014. godine poginulo je najmanje 6.000 osoba, dok je njih 1,4 milijuna interno raseljeno.