Merkel: Krajnje vrijeme za reformu Vijeća sigurnosti
Povezani članci
- Revolucija je ponovo trijumfirala u Ekvadoru: Lenin Moreno novi predsjednik Ekvadora
- Doseljeništvo: Propuštena šansa Istočne Evrope
- Korak bliže izručenju Juliana Assangea u SAD
- Privremeni direktor FBI odbija da odgovori da li je Trump pod istragom
- Nastupila financijska blokada u SAD-u
- Najmanje 34 osobe stradale u oluji u New Yorku
Krajnje je vrijeme da se Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija (VS UN) reformiše, kako bi bio odraz stvarnog rasporeda snaga u svijetu, u 21. stoljeću, izjavila je njemačka kancelarka Angela Merkel.
Nama je poteban novi način rada, kako bi riješavali probleme – kazala je Merkel u subotu tokom uvodnog obraćanja na sastanku s kolegama iz Brazila, Indije i Japana, navodi se u izvještaju koji je novinarima dostavila njemačka delegacija.
Moramo nastaviti vrlo mudro pronaći saveznike kako bi postigli cilj – kazala je ona na samitu svjetskih lidera o globalnom razvoju, na< Generalnoj skupštini UN-a, javile su agencije.
Vijeće sigurnosti je najmoćnije tijelo UN-a, koje ima 15 članova, od kojih pet stalnih.
VS UN-a ima mogućnost da izdaje pravno obavezujuće rezolucije, izriče sankcije i odobrava vojne akcije za izvršenje svojih odluka.
Privremene članove bira Generalna skupština na dvogodišnji mandat.
Stalni članovi sa pravom veta su Velika Britanija, Kina, Francuska, Rusija i SAD, ključni saveznici iz Drugog svjetskog rata.
Njemačka, Japan, Indija i Brazil su istakli da je svijet sada drugačiji od onoga kakav je bio 1945. godine, što treba da se odrazi i na Vijeće sigurnosti.
Njemačka i Japan, koje su globalne finansijske sile i daju velike doprinose UN-u, tvrde da zaslužuju stalno članstvo u VS.
Merkel je rekla da treba stvoriti modernu radnu strukturu Vijeća sigurnosti, koja odgvora 21. stoljeću.
Cilj je da se VS proširi i da se uključe dodatni stalni i privremeni članovi. Mnoge članice UN-a decenijama neuspješno traže prihvatljivu formulu za proširenje VS, jer pet stalnih članica mogu da blokiraju takve procese.
Britanija i Francuska kažu da su podržali reformu, SAD su je oprezno podržale, a diplomate UN-a navode da su Kina i u manjoj mjeri Rusija, glavni protivnici te ideje, navode agencije.