Kunduz – afganistansko gorko razočarenje

Povezani članci

• Turska: Nakon dva nova jaka potresa ponovo se traga za ljudima ispod ruševina
• IDIL uništio deo rimskog amfiteatra u Palmiri
• Snježna lavina u Alpama usmrtila četiri osobe
• Izvještaj “Živi planet” upozorava na katastrofalne posljedice aktivnosti ljudi
• Ko je Mavlavi Akundžada, talibanski ‘Vrhovni vođa’ Afganistana?
• Njemačka očekuje 3,6 miliona izbjeglica

Foto: Reuters

Piše: Friederike Böge, faz.net

Uredio: Ešref Zaimbegović

Pad Kunduza bila je tačka zaokreta za Afganistan. Do sada su veći gradovi važili modernoj eliti zemlje, uprkos stalnim bombaškim napadima, kao relativno sigurno utočište od napada Talibana. Tome je došao kraj. Pošto su ekstremisti prošlog tjedna prvi puta od početka njihove pobune zauzeli jedan glavni grad provincije počeli su ciljano proganjati sve one koji su za prozapadni Afganistan: novinare, borce za prava žena, državne službenike, radnike na razvoju, pa čak i babice. Mnogi obrazovani Afganistanci sada će se stvarno pridružiti rijeci izbjeglica u pravcu Evrope. Za Afganistan to znači gubitak najvažnijeg dostignuća zapadnjačke intervencije: cijele generacije stručnjaka. Za Njemačku to znači još jedan val izbjeglica.

I zbog toga je pad Kunduza alarm za vladu Njemačke. Već unazad dvije godine Afganistan se približava ponoru ali na Zapadu to ne uzimaju k znanju. Ako se na internacionalnoj pozornici još uopšte govorilo o Afganistanu onda je to bilo eufemistički i uljepšavajući. Podaci koji bi mogli dokumentirati tešku situaciju kao što je broj ubijenih pripadnika afganistanskih snaga sigurnosti ili podaci o njihovoj snazi označeni su u međuvremenu od NATO-a kao tajni. Zbog toga jer povlačenje inostranih trupa se ne orijentira  na događanja na terenu nego na ciljeve američke unutrašnje politike.

Lagani plijen za talibane

U toku ovoga tjedna vlada Njemačke će se na sastanku ministara odbrane članica NATO-a založiti za produženje angažmana u Afganistanu za jednu godinu. Da jedno produženje mandata ograničenog na obuku i savjetovanje može pomoći u zaustavljanju silaznog trenda u Hindukušu je u svakom slučaju upitno. Slučaj Kunduza ukazuje na slabosti tajnih službi i strategijskog planiranja afganistanskih snaga sigurnosti kojima se može pomoći savjetovanjem. Međutim problemi leže dublje.

Kunduz je bio lagan plijen za Talibane jer je političko vođstvo provincije bilo zauzeto internom borbom za moć – isto kao što je to i u nefunkcionalnoj centralnoj vladi u Kabulu još od njenog nastupa na vlast prije jedne godine. Rovovi među stranama protežu se kroz policiju i armiju, čije vođe su više zaokupljeni time kako obogatiti sebe i svoju klijentelu nego da stupe u borbu protiv zajedničkog neprijatelja, Talibana. To je toliko oslabilo moral trupa da su se, iako znatno nadmoćni, jedva suprotstavili napadu Talibana.

Sve dok politička elita u Afganistanu nema volje da okonča ove spletke izgledi na uspjeh inostrane vojne pomoći su ograničene. Jer za takvu vladu nijedan afganistanski vojnik neće reskirati vlastiti život. Prije godinu dana predsjednik Ashraf Ghani je istupio sa obećanjem da će se boriti protiv korupcije, umanjiti moć lokalnih milicija i vodeće pozicije povjeriti mladim, obrazovanim tehnokratima umjesto diskreditovanih lokalnih moćnika. I baš Kunduz je trebao postati model za ovu novu, modernu politiku. Sad se to sve raspalo.

Za ponovno osvajanje grada u kome se još uvijek odvijaju borbe samo savjetovanje nije bilo dovoljno. Bez učešća američkih pilota borbenih aviona Talibani bi prošlog tjedna zauzeli aerodrom u Kunduzu i tamo vjerovatno izmasakrirali oko 5 000 vojnika i policajaca koji su se tamo ušančili. Međutim, funkcionalna afganistanska avijacija koja bi trebala da preuzme ovaj zadatak nije na vidiku. Nakon tragičnog napada na bolnicu “Ljekara bez granica” SAD će ovu vrstu pomoći možda u potpunosti zaustaviti.

Rat bi mogao zapaliti cijeli region

Srednjeročno gledano ovu zemlju može trajno smiriti samo političko rješenje sa uključivanjem Talibana, susjednih zemalja Irana i Pakistana i regionalne sile Indije. Jer pokretačka sila koja stoji iza krize u Afganistanu je staro neprijateljstvo između Delhija i Islamabada. Njemu se može suprotstaviti samo pojačanim diplomatskim naporima.

Slučaj Kunduza, iako samo privremen, ipak je pokazao kako je realna opasnost da rat u Afganistanu kao u devedesetim godinama zapali cijeli region: dakle da sjever Afganistana ponovo postane oblast operacija centralnoazijskih džihadista iz Uzbekistana i Tadžikistana ali i Čečena i Ujgura. Rusija i Kina su uznemirene i u tome možda leži šansa za političko djelovanje. Jer drugačije nego u Siriji interesi velikih sila nisu previše udaljeni. Međutim jedan tjedan nakon pada Kunduza internacionalna zainteresovanost se opet smanjila. Znači li to da se alarm nije čuo?