Kriza na Krimu: Nacionalisti podstiču Tatare na napade

Autor/ica 👤tačno.net 1.3.2014. u 13:28

Povezani članci

Tatari bi mogli u borbi za vlast na Krimu preuzeti važnu ulogu: ukrajinski nacionalisti traže od njih da se pripreme za udare protiv Rusa. Jer muslimanska manjina odbija pripajanje poluostrva omraženom susjedu Rusiji.

By: Uwe Klußmann
Odabrao i preveo: Ešref Zaimbegović

Na Krimu prijete novi sukobi između Rusa i krimskih Tatara. U srijedu je prilikom masovne tuče pred parlamentom crnomorskog poluostrva povrijeđeno 30 ljudi. Prezidijum krimskog parlamenta obratio se na stanovništvo pozivom za spriječavanje krvoprolića.

Međutim ruski hakeri otkrili su e-mail podpredsjednika predstavništva krimskih Tatara „Medžlis“, Aslana Omer Kirimlija iz koga se očigledno vidi da vodeći funkcioneri ekstremno desničarskog „Desnog sektora“ žele da nagovore krimske Tatare na podršku u terorističkim aktima protiv Rusa na Krimu.

U jednom mailu Andrej Tarassenko, jedan od vođa “Desnog sektora” traži od Kirilimja da njegovim prijateljima da “instrumente” i koordinate skrivenih skladišta oružja. Desničarski ekstremista piše: “Divljači ima dosta, mi trebamo više lovačke opreme, šljemova i pendreka.” Iz ovoga konteksta je jasno da se pod “divljači” misli na političke protivnike, aktivne članove ruske zajednice. Nacinalistički krimski Tatari i “Desni sektor” zbližili su se prilikom demonstracija na Maidan u Kijevu.

Na Krimu su najbrojniji Rusi. Parlament Krima raspisao je za 25. maja referendum o proširenim pravima za autonomnu oblast. Prezidijum parlamenta je objavio da se radi o “upotpunjavanju statusa autonomije”. Samo tako mogli bi stanovnici Krima “ bez vanjskog pritiska i diktata odlučiti o budućnosti autonomije”. Međutim veliki dio krimskih Tatara je protiv proširenja autonomije: mnogi od njih se boje da proruske snage žele poluostrvo pripojiti Rusiji.

Hiljade mrtvih prilikom deportacija pod Staljinom

Krimski Tatari, oko 260.000 ljudi od ukupno 2 miliona stanovnika Krima su muslimanski narod iz grupe turkijskih naroda sa jezikom sličnom turskom. Oni su živjeli na poluostrvu od osmog stoljeća. Oko 1430. stvorili su vlastitu državu Krimski kanat. Za Krim su se stoljećima borile rivalizirane sile, Đenova, Venecija i Vizantija. Jer ko je vladao Krimom kontrolisao je Crno more a time i prilaz Bosforu i Sredozemnom moru. Krimski Tatari potisnuti su u manje plodne oblasti.

Odnos krimskih Tatara sa Rusima je odavno nategnut: Pod Staljinom prisilio je sovjetski režim krimske Tatare kao i sve seljake u kolhoze, zatvorio je džamije i progonio muslimane vjernike. U Drugom svjetskom ratu oni su onda pomagali njemačkoj vojsci: 1942. godine osnovani “Tatarski komitet” u glavnom gradu Simferopolju organizuje “Odjelenje za borbu protiv sovjetskih partizana”: naoružani tatarski nacionalisti organizovani u čete i predvođeni njemačkim oficirima brutalno su išli protiv ruskog otpora na Krimu.

Za krvavu saradnju dijela njihove grupacije sa nacistima i nevini su platili visoku cijenu. Staljin je, nakon oslobođenja Krima, deportirao 183.000 krimskih Tatara u Kazahstan. Pritom su hiljade izgubile živote. Sjećanja na ovu okrutnu sudbinu i sada žive u porodicama krimskih Tatara. Sovjetska država je 1967. zvanično rehabilitovala krimske Tatare. Međutim tek 1988. mogli su se vratiti u svoju domovinu.

Mnogi krimski Tatari su do sada nastojali da žive u prijateljskim odnosima sa ruskim i ukrajinskim stanovništvom poluostrva. Međutim stalno ima sukoba oko posjedovanja zemlje sa Tatarima koji imaju visoki natalitet.

Sada, kad rusko većinsko stanovništvo Krima brani svoju autonomiju protiv prijetećih nasilnih akata ukrajinskih nacionalista podgrijavaju usijane glave kod Tatara strah od Rusa. Tatarima prijeti opasnost da postanu instrument tuđih interesa: jer desničarsko ekstremni nacionalisti nemaju na Krimu nikakvu bazu – dakle njihova jedina šansa je da zloupotrebe krimske Tatare kao pomoćnike protiv Rusa.

spiegel.de