Kina stvara najveću svjetsku zonu slobodne trgovine

Povezani članci

• SAD: Demonstranti blokirali autobuse s imigrantima
• Tri decenije od oslobađanja Nelsona Mandele iz zatvora
• Kongres usvojio povećanje limita duga, izbjegnuta finansijska kriza
• MEE: Khashoggi u saudijskom konzulatu mučen, ubijen i izrezan na dijelove
• Evropa pred izazovima (ne)tolerancije i (ne)sigurnosti
• Zapad traži istragu o mogućem napadu hemijskim oružjem u Siriji

Foto: China Photos/ Getty Images

Kina i druge države zaključile su „regionalno, sveobuhvatno partnerstvo“. Ono obuhvata 2,2 milijarde ljudi i oko trećinu svjetskog gospodarskog učinka: Izazov Evropi i SAD-u.

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Bez obzira na trgovinski konflikt sa SAD-om Kina je zaključila najveći svjetski dogovor o slobodnoj trgovini sa 14 azijsko – pacifičkih država. Nakon osmogodišnjih pregovora uslijedilo je potpisivanje u nedjelju na završetku virtualnog samita južnoazijske zajednice država Asean u glanom gradu Vijetnama Hanoju.

„Regionalno, sveobuhvatno gospodarsko partnerstvo“ ili RCEP, kako je skraćenica pakta, obuhvata 2,2 milijarde ljudi i oko trećine svjetskog gospodarskog učinka.

Dogovor smanjuje carine, utvrđuje zajednička trgovinska pravila i time olakšava i lancima isporuka. On obuhvata trgovinu, uslužne djelatnosti, investicije, e-komerc, telekomunikacije i autorska prava. RCEP je skraćenica od “Regional Comprehensive Economic Partnership”.

Pored drugog najvećeg svjetskog gospodarstva Kine i deset Asean država Vijetnam, Singapur, Indonezija, Malezija, Tajland, Filipini, Mianmar, Brunej, Laos i Kambođa učestvuju i Japan, Australija, Južna Koreja i Novi Zeland.

Kod obima trgovine samo tijesno iza EU

Upravo sa pozadinom tekućeg trgovinskog rata sa SAD pakt o slobodnoj trgovini je veliki uspjeh komunističkog vođstva u Pekingu. Dogovor će po mišljenju stručnjaka pospješiti gospodarsku integraciju u azijsko – pacifičkom regionu i djelovati protiv protekcionističkih tendencija.

Države RCEP imale su prije Corona krize 29 posto svjetskog trgovinskog volumena – nešto manje nego EU sa 33 posto. Stručnjaci očekuju da će udio RCEP zajednice rasti.

„RCEP će ponovo iscrtati gospodarstvenu i strategijsku zemljopisnu kartu Indo – Pacifika“, kaže Jeffrey Wilson iz Australijskog strategijskog političkog instituta (ASPI). Pakt o slobodnoj trgovini je od „ogromnog značaja“. On će „dati impuls“ nastojanjima za gospodarski oporavak nakon pandemije.

Dogovoru su prethodile 31 runda pregovaranja i 18 sastanaka ministra. Šest puta rokovi koje su sami utvrdili nisu održani. Na kraju je dogovor još visio posebno na Indiji koja se nije htjela tako široko otvoriti. Kada se Indija krajem prošle godine povukla iz pregovora bio je otvoren put za sporazum.

Trump ne učestvuje već treću godinu uzastopno

Sa ovim paktom stvara se, pored Zajednice drugog azijsko – pacifičkog dogovora o slobodnoj trgovini, skraćeno CPTPP za „Sveobuhvatni i napredni dogovor za transpacifičko partnerstvo“, jedna nova zona slobodne trgovine. Međutim CPTPP reprezentuje samo 13 posto globalnog gospodarskog učinka. To je ono što je preostalo od ambicioznih namjera transpacifičkog partnerstva (TPP) nakon što je predsjednik SAD Donal Trump 2017. povukao SAD iz dogovora.

Iako su razgovori Aseana vođeni samo virtualno Trump već treću godinu nije učestvovao na samitu. Dok SAD pod njim gubi težinu na azijsko – pacifičkom regionu Kina sa novim paktom o slobodnoj trgovini širi svoj uticaj. RCEP je širi nego CPTPP ali ne ide tako duboko, objašnjavaju stručnjaci. Transpacifičko partnerstvo CPTPP između Australije, Bruneja, Kanade, Čilea, Japana, Malezije, Meksika, Novog Zelanda, Perua, Singapura i Vijetnama do sada je ratifikovalo sedam država i obuhvata 480 miliona ljudi.

Da li će se SAD pod novim predsjednikom Joe Bidenom opet priključiti transpacifičkom partnerstvu, za šta je potrebna i saglasnost kongresa, ostaje da se vidi. Stručnjaci ukazuju na to da oba pakta o slobodnoj trgovine ne stoje u konkurenciji jedan sa drugim i da se članstvo međusobno ne isključuje. Mnogo više novi RCEP dogovor sa Kinom funkcioniše dopunjujuće. Tako Japan, Vijetnam, Singapur, Brunej, Malezija, Australija i Novi Zeland pripadaju u oba pakta.

Japan i Australija gledaju na kinesku moć apsolutno kritički

Novi pakt o slobodnoj trgovini međutim ne znači da su otklonjeni svi problemi između trgovinskih partnera a da pojedine zemlje ne gledaju sa strepnjom na rastuću ovisnost od Kine. Tako Japan upravo preispituje svoje lance isporuka u Kini. Takođe postoje konflikti između Australije i Kine, jer Peking zbog političkih napetosti ograničava uvoz iz Australije.

Sporazum štaviše demonstrira da azijsko – pacifička narodna gospodarstva gledaju veoma skeptično na od SAD pod Trumpom propagirano tehnološko i gospodarsko „odvajanje“ od Kine.

spiegel.de