Kandidat za njemačkog kancelara nije zagrijan za proširenje EU
Povezani članci
- Obama spreman na razgovor sa republikancima ukoliko deblokiraju vladu
- Priča o dvije dijaspore: Borba za glasove Mađara u inostranstvu
- Napolje iz zamke slobodne trgovine
- Indija dobila novu saveznu državu-Telanganu
- Tajfun Haijan oslabio, Filipini i Vijetnam broje žrtve
- Ruski novinar Safronov osuđen na 22 godine zatvora
Steinbrueck se ne razlikuje pretjerano od gospodarske politike aktualne kancelarke Angele Merkel, iako smatra da treba imati više razumijevanja za europske zemlje u problemima.
Kandidat SPD-a za njemačkog kancelara Peer Steinbrueck izjavio je u intervjuu za Deutsche Welle da niti jedna zemlja, koja želi postati članicom EU ne smije biti pošteđena zacrtanih kriterija i dogovorene procedure. “Prije nego što krenem u vatreni govor o daljem proširenju, imam utisak da se moramo pobrinuti da dođe do reformi, demokratizacije institucija koje trebaju rezultirati poboljšanjem cijelog procesa koje jedna država mora da prijeđe na putu za učlanjenje. Imam utisak da će njemačka vlada na tu temu morati inicirati otvorenu debatu i to u sljedećem mandatu, dakle kako mi u budućnosti evropske institucije možemo napraviti učinkovitijim, efikasnijim i više demokratskim.”
Na pitanje da li je Hrvatska zrela za učlanjenje, Steinbrueck je rekao da je to pitanje odlučeno i da će ona 1. srpnja postati 28. članica. Međutim, da je ipak oprezan i u vezi primanja Hrvatske kao i ostalih zemalja svjedoči nastavak njegovog odgovora:
“Pripadam školi Helmuta Schmidta, koji je više puta rekao: Mi smo tu EU prilično brzo povećavali sa 9 na 12, pa na 15, 25, 27 i evo sada na 28 država. Pokušaćat ću vam to ovako prevesti: Svako udruženje ili zajednica koja doživi takvu eksploziju proširenja novim članicama, mora se pobrinuti da donese adekvatan statut. U njega mora biti unijeta nova osnova, kako bi mogao ostati djelotvoran. To nam je djelimično uspjelo sa Lisabonskim sporazumom. Ali neka vrsta automatskog voza po motu “Proširenje, proširenje, proširenje – to, moram priznati, nije moj stav. “
Evropski parlament bi, kaže Steinbrueck, trebao dobiti više prava, morao bi birati predsjednika Evropske komisije ali i odlučivati o njegovom razrješenju. “Zašto naprimjer imamo predsjednika komisije, jednog stalnog i predsjednika Evropskog vijeća koji se stalno mijenja. Zašto ne bismo na svim tim funkcijama imali jednog čovjeka, kojeg bi birao Evropski parlament”, zapitao se Peer Steinbrueck.
Kada je u pitanju gospodarstvo, Steinbrueck se pretjerano ne razlikuje od politike aktualne kancelarke Angele Merkel, iako smatra da treba imati više razumijevanja za zemlje u problemima. Kaže da nema sumnje da prezadužene zemlje svoje proračune moraju dovesti u red. “Tu nema nikakve razlike između mojih stavova i stavova aktuelnih vlada. Samo je pitanje zbog čega te zemlje stalno dolaze u đavolji krug. Ono što tražimo od Grčke ili Portugala je ušteda od 5 posto bruto društvenog proizvoda. Ali kad to prenesem na Njemačku pa kažem da bi to značilo da godišnje moramo uštedjeti 130 milijardi eura na saveznom nivou, u pokrajinama, općinama i službama socijalnog osiguranja, tek onda nam je jasno što radimo s tim zemljama. Kada bi kod nas u Njemačkoj jedan političar rekao , moramo uštedjeti 130 milijardi nastao bi kaos. A to se upravo i dešava u zemljama pogođenim dužničkom krizom”, kaže Steinbrueck.